Kada je reč o plodoredu, ovo povrće treba gajiti na istoj parceli tek posle četiri godine. Dobri predusevi su strna žita i mahunarke.
Krasatavac (Cucucmis sativus) je jedno od omiljenih povrća kod nas i svakako među onima koja se najčešće uzgajaju u našim baštama i na njivama. Još niste zakasnili ukoliko planirate da ga posejete ove godine, pa vam donosimo nekoliko korisnih saveta za uspešnu setvu i odličan prinos.
Ovo povrće pripada porodici Cucurbitaceae i srodnik je tikvicama, lubenici, dinji. Kako pojašnjava savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo u PSSS Pirot Srđan Vidanović, zemljišta bogata organskim materijama pogodna su za rast krastavca.
"Tip zemljišta nije od bitnog značaja ukoliko postoji mogućnost obilnog đubrenja zgorelim stajnjakom. U toplim i peskovitim zemljištima koren krastavca izuzetno može da poraste metar do metar i po u dubinu, inače je u plitkom površinskom sloju", kaže Vidanović.
Teška i zbijena zemljišta, visoka podzemna voda i čisti peskovi nisu dobri za gajenje krastavca, dodaje.
"Na njima sporo raste i ne donosi dobre prinose. Kako danas postoje moćni sistemi agromelioracija, ako se poznaju zahtevi biljaka, nema toliko lošeg zemljišta koje ne može da se popravi i prilagodi potrebama biljaka. Krastavac troši malo hranljivih materija, ali se često navodnjava, čime se hrana ispira u dubnje slojeve, ispod 'dohvata' njegovog plitkog korenovog sistema."
Kada je reč o plodoredu, ovo povrće treba gajiti na istoj parceli tek posle četiri godine. Dobri predusevi su strna žita i mahunarke.
"Obilna đubrenja organskim đubrivima kao što je stajnjak rezultiraće visokim prinosima. Ako se gaji na otvorenom polju, na zemlji, đubri se sa 30-40t/ha, na žičanim konstrukcijama 50-70t/ha i u zaštićenom prostoru 100-150t/ha goveđeg stajnjaka", precizira ovaj savetodavac, dodajući da krastavac ima slabo razvijen korenov sistem koji se prostire uglavnom u plitkom površinskom sloju.
"Otuda i velika osetljivost na sušu. Navodnjavanjem površinskog sloja treba obezbediti neprekidnu vlažnost, kako bi biljke brzo rasle."
Temperatura vode za navodnjavanje treba da bude oko 20ºC, a optimalna vlažnost zemljišta oko 85 do 95 odsto maksimalnog vodnog kapaciteta.
"Voda ne sme da bude zagađena organskim kiselinama, bazama i solima. Način gajenja krastavca i prirodna plodnost zemljišta diktiraju potrebne količine hraniva", kaže Vidanović.
Ono što sve zanima jeste zašto su određeni krastavci gorki.
"Gorčina potiče od posebnog alkaloida kukurbitacina koji se nagomilava usled nepovoljnih uslova gajenja. To su suša, visoke temperature, navodnjavanje hladnom vodom, nedostatak hraniva i Postoje sorte i hibridi koje ne mogu biti gorke, jer genetski nemaju ovaj alkaloid", zaključuje on.
Izvori
Tagovi
Autorka
sanjaVA
pre 10 meseci
Kažu, ako se ne zaliva , odnosno nema dovoljno vlage, onda budu gorki...
Tomas Man
pre 10 meseci
Zar nije malo preterano da se čeka četiri godine za sadnju na istoj parceli ? U mojoj bašti premeštam sadnju krastavca na drugo mesto sa pauzom od jedne godine , i imam sasvim solidan rod , plus nemam stajnjak , već koristim kompost . Bojim se da kopy-paste ne donosi uvek pravo znanje , pogotovu što se ovaj prilog odnosi na biznis - intezivno gajenje krastavca , i to treba naglasiti . U svakom slučaju prilog je ipak koristan i poučan .