Uzgajanje zimskih salata možemo obaviti na otvorenom, ispod agro platna, na prekrivenim gredicama, u plastenicima ili jednostavno u saksijama na balkonu. Kod setve je najvažnije da smo odabrali dobro drenirano mesto, jer je suvišna vlaga najveći neprijatelji biljaka.
Početak zime nije kraj konzumacije svežeg povrća. Toploljubive kulture poput paradajza, krastavca ili paprike završile su svoj vegetacioni ciklus, a sada je vreme za zimsko povrće. Pored setve i sadnje spanaća, crvenog i belog luka, rotkvica, nezaobilazne su brojne zimske salate. Pravilnim odabirom vrste, sorte i načina uzgoja možemo imati sveže listove i na novogodišnjoj trpezi.
Uzgajanje zimskih salata možemo obaviti na otvorenom, ispod agro platna, na prekrivenim gredicama, u plastenicima ili jednostavno u saksijama na balkonu. Kod setve je najvažnije da smo odabrali dobro drenirano mesto, jer je suvišna vlaga najveći neprijatelji biljaka. Tokom zime biljke će brže izmrznuti i propasti na zabarenom zemljištu. Na zemljištu koje je dobro drenirano i prekrivene agroplatnom zimske salate možemo brati tokom cele zime u zavisnosti od vremenskih prilika. Birajte mesta za uzgoj koja su zaklonjena od udara vetra i osunčana. Zemljište je potrebno pripremiti u plićem sloju, jer salate imaju plitak koren. Pre sjetve zemljište pođubrite organskim đubrivom, jer se zimske salate odlikuju brzim porastom.
Setvu možete obaviti i u kontejnere, a zatim posaditi rasad. Na malim površinama setva se obavlja u plitke redove. Nakon setve obavezno izvršiti zalivanje. Setva se može obaviti sve do sredine novembra. Najbolja je sukcesivna setva svakih 15 dana. Na ovaj način ćete osigurati stalnu berbu svežih listova. Ukoliko su noći suviše hladne, prekrijte zasejanu površinu agro platnom. Temperatura ispod agro platna je za oko 5°C veća od okolne temperature.
Tokom klijanja, nicanja i rasta zemljište treba da je dovoljno vlažno. Suvišna vlaga dovodi do bržeg hlađenja zemljišta i propadanja klijanaca i biljaka. Pratite vremenske prognoze i ukoliko je najavljen mraz, prekrijte salatu agro platnom.
Seča listova zismkih salata se obavlja kada dovoljno narastu, za većinu vrsta to je oko 15 cm. Prilikom seče ostaviti od tri do pet centimetara biljke u zavisnosti od njene veličine. Iz pazuha listova razviće se novo mlado lišće.
Zimske salate imaju nešto intenzivniji ukus, ponekad gorak. Kako bi izbegli ovu pojavu, salatu dva do četiri dana pre berbe prekriti da bude u mraku. Možemo koristiti stare saksije, kante ili crnu foliju. Na ovaj način će se ukus i gorčina ublažiti.
Zelena salata, matovilac, endivija ili radič su odličan izbor.
Pravilnim odabirom sorte uživaćemo u svežoj zelenoj salati tokom zime. Izaberite osunčano mesto za uzgoj. Zelena salata se može sejati direktno iz semena ili možemo uzgojiti rasad i njega saditi. Za uzgoj salate najbolje je odabrati zatvoren prostor.
Matovilac ukusom podseća na zelenu salatu, a dobro podnosi nisku temperaturu i mraz. Može da podnese i do -15°C. Najbolje ga je posaditi na sunčano ili polusenovito mesto. Optimalna temperatura za njegov rast je oko 10°C. Jednostavno se uzgaja, ali je zbog sitnog semena potrebno pripremiti i usitniti setveni sloj zemljišta. Seme se polaže na dubinu od jednog do dva centimetra. Posadite ga zaštićenog od udara vetra, jer ne podnosi mesta izložena stalnom vetru, zbog kog brzo propada.
Predstavlja najbogatije zimsko povrće kada je u pitanju sadržaj hranjivih materija. Odlikuje se bogatim sadržajem minerala (kalijuma, kalcijuma, gvožđa), vitamina A, B i C i drugih korisnih sastojaka.
Ove dve salate su odličan izbor za sve koji vole gorak ukus. Zajedničko im je da zahtevaju veće količine vode na početku porasta.
Endiviju možemo saditi tokom cele godine. Kada nastupe niske temperature i mraz potrebna joj je zaštita. Dobro raste i pri temperaturama od oko 6°C. Najbolje je da je sejemo u kontejnere, a kasnije rasad posadimo na stalno mesto.
Radič ima specifičan ukus, a postoje sorte lišćarke i korenaste. Otporniji je na temperaturne minuse i lako se prilagođava vremenskim promenama.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka