Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organski uzgoj
  • 29.06.2018. 10:30

Značaj plodoreda u organskom povrtarstvu

Kao osnovna agrotehnička mera, plodored objedinjuje sve agrotehničke mere, stvarajući tako jedinstven sistem organske poljoprivrede. Bez pravilne primene plodosmene u organskoj proizvodnji ne može se dobiti zdrav i kvalitetan proizvod, što se naročito odnosi na povrtarsku proizvodnju. Za organsko povrtarstvo je specifična primena čistog povrtarskog plodoreda sa smenom tri grupe povrća i njihovih zahteva za organskim đubrivom.

Foto: Flickr / GreenHouse17
  • 1.018
  • 41
  • 0

Mnogi stručnjaci su saglasni u vezi s tim da se organsko povrtarstvo zasniva na plodoredu, to jest na smeni useva u vremenu i prostoru. Prema rečima diplomiranog inženjera poljoprivrede iz PSSS Niš, Tanje Petrović, uloga plodoreda u organskoj proizvodnji povrća je vrlo značajna. Pre početka takve proizvodnje, neophodno je povećati plodnost zemljišta organskim i dozvoljenim mineralnim đubrivima.

Veliki značaj u poboljšanju plodnosti zemljišta ima uvođenje mahunarki u proizvodnju, kojima proizvođači mogu obezbediti i do 33% više zelenišnog đubriva. U organskoj proizvodnji ozbiljan problem predstavlja kontrola korova, uzročnika pojave bolesti i štetočina. Zato se preporučuje plodored i duži period vraćanja useva na isto polje, čiji je rezultat bolje korišćenje organskih materija.

Bez poloreda organska proizvodnja nezamisliva

Kao osnovna agrotehnička mera plodored objedinjuje sve agrotehničke mere, stvarajući tako jedinstven sistem organske poljoprivrede. Bez pravilne primene plodosmene u organskoj proizvodnji ne može se dobiti zdrav i kvalitetan proizvod, što se naročito odnosi na povrtarsku proizvodnju. Za organsko povrtarstvo je specifična primena čistog povrtarskog plodoreda sa smenom tri grupe povrća i njihovih zahteva za organskim đubrivom.

Prvo mesto u plodoredu - povrće koje podnosi obilno đubrenje

Povrtarske kulture, koje dolaze na prvo mesto u plodoredu, su one koje podnose obilno đubrenje. To su intenzivne povrtarske kulkture, poput paprike, krompira, tikvi, kupusnjača, paradajza, krastavaca, dinja i lubenica, koje se prihranjuju organskim đubrivima o količini 4-6kg/m2 ili sa 2-3kg/m2.

Drugo mesto - povrće kome višak đubriva utiče na kvalitet

Drugu grupu čine vrste koje zahtevaju manje organskih đubriva, jer ona nepovoljno utiču na smanjenje kvaliteta proizvoda. Ta grupa povrtarskih kultura se đubri sa 1,5-2,5 kilograma komposta po metru kvadratnom. U ovu grupu spadaju šargarepa, cvekla, spanać, rotkva, keleraba i sve vrste lukova, a te povrtarske kulture se mogu sejati posle prethodno pomenutih kultura, koje podnose intenzivnu prihranu, jer će đubrivo produženo delovati i na njih.

Na trećem mestu mahunarke

Na trećem mestu su leguminoze na čijem korenu se razvijaju kvržice sa bakterijama koje fiksiraju azot iz vazduha i tako obogaćuju zemljište tim elementom. One se gaje posle vrsta iz druge grupe i ne đubre se organskim đubrivom. To je grupa biljaka poput pasulja, boranije, graška, sočiva, boba. Gajenjem tih kultura se, u velikoj meri, popravljaju fizičke i hemijske karakteristike zemljišta, zbog čega su neophodna karika u sistemu plodoreda.

Obavezno vođenje računa o pretkulturi

Nije na odmet pomenuti da se van plodoreda uzgajaju višegodišnje povrtarske vrste asparagus, keleraba. Dalje treba dodati da se pri upostavljanju tropoljnog plodoreda mora voditi računa o pretkulturi. Uključivanje zelenišnog ugara ili krmnih vrsta moguće je u kombinaciji ratarskog i povrtarskog plodoreda. Radi što bolje popravke fizičkih i hemijskih osobina zemljišta, prema mišljenju stručnjaka, trebalo bi uključiti neku žitaricu, kojom bi se biološkim putem veoma efikasno vodila borba protiv korova.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Organska proizvodnja Povrtarstvo Povrće Tanja Petrović Plodored


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.