Pretraživanje tekstova
Sve je veći broj morskih plantaža za uzgajanje algi duž evropskih obala. Osim za hranu koriste se i za druge namene.
Uzgajanje raznih vrsti algi postaje sve popularnije, a one mogu pružiti zdraviju i kvalitetniju hranu za rastuću populaciju planete, izveštava Euronews.green. Ova proizvodnja bi se mogla pokazati ekološki prihvatljivijom od tradicionalne poljoprivrede.
"Mi to vidimo kao neku vrstu plave revolucije koja tek dolazi", kaže iz kompanije "Nordic Seafarm" Džonatan Gerbo.
Kompanija uzgaja morske alge duž zapadne obale Švedske, a isporučuje ih u smrznutom ili sušenom stanju na skandinavsko tržište.
Predviđa se da će njihov uzgoj biti veoma pozitivan za priobalnu ekonomiju. Koalicija Seaweed for Europe navodi da bi ova grana industrije mogla da otvori 115 hiljada radnih mesta do 2030. godine.
Farme morskih algi apsorbuju CO2 i višak hranljivih materija u vodi, što pomaže održavanju mora čistim i stvaranju novih ribljih staništa.
Seadling produces nutritional products from sustainable farming off the coast of Malaysia. Find out more at our #MonacoOceanWeek event on Thursday, with expert speakers and a showcase of pioneering #seaweed products https://t.co/W46r9XrPv8 pic.twitter.com/2Z7o5YPTHX
— Seaweed for Europe (@SeaweedEurope) March 21, 2022
Gerbo objašnjava da se od njih može proizvoditi ne samo hrana nego i drugi proizvodi, i to na održiviji način. Naveo je da se za poljoprivredu i proizvodnju hrane koristi previše kopnenih površina, zemljišta, i sveže vode. U ovom slučaju zemljište nije potrebno, a koriste se hranljive materije koje se već nalaze u okeanum kao i svetlost sunca.
Broj farmi duž evropskih obala se povećava. Uzgajaju se razne vrste, a najnoviji projekat uzgajanja Ulve ili morske salate u obalnim vodama zapadne Švedske, u blizini Geteborga, podržala je Evropska unija. Morska salata ima više proteina i manje je slana, a to je čini ukusnijom i lakšom za kuvanje. U azijskoj kuhinji se smatra osnovnom namirnicom, ali je u Evropi još uvek nepoznanica. Međutim, i to se menja. Od nekadašnje pilot morske plantaže, za godinu dana su povećali površinu 100 puta. Očekuje se da će samo s nje za nekoliko meseci ubrati 20 tona.
Treba napomenuti i da je EU podržala uzgajanje spiruline. U Rigi, glavnom gradu Letonije, mala kompanija je pronašla inovativan način za proizvodnju ove sićušne plavo-zelene alge koja se koristi širom sveta kao dodatak prehrani. Prodaje se kao super hrana s klinički dokazanim zdravstvenim prednostima. Raste i broj restorana koji ih imaju u svojoj ponudi.
Osim za hranu, koriste se u industriji lekova, kozmetike, bioplastike, biođubriva i biogoriva. Očekuje se da će u narednom periodu alge zauzeti celi prehrambeni odeljak u prodavnicama, kupci će moći da biraju sveže, osušene ili na drugačji način prerađene proizvode, kao i da će se povećati njihova konzumacija u domaćinstvima.
Tagovi
Alge Morska hrana Spirulina Ishrana algama Nova hrana Plava revolucija
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.