Danas je puno trendova u ishrani. Najveći problem u svemu je neznanje i nedovoljno individualnih konsultacija sa stručnjakom, navodi specijalistkinja nutricionizma Alma Bunić.
Kako razlikovati činjenice od mitova u svetu ishrane? Odgovor je potražio portal foodfacts.news kod Alme Bunić, specijalistkinje nutricionizma.
Po Vašem mišljenju i iskustvu, da li su naši sugrađani dovoljno kvalitetno informisani o hrani/ishrani? U kojoj je meri javnost edukovana o zdravim prehrambenim navikama?
Smatram da su ljudi dovoljno informisani, ali često se susrećem da su informacije s kojima raspolažu površne i neretko netačne. Javnost se nedovoljno bavi širenjem tačnih, naučno proverenih informacija, a sve se više bazira na širenju popularnih tema.
Smatram da ljudi nemaju adekvatnu edukaciju koja bi trebala da se sprovodi već u osnovnim školama.
Susrećete li se u Vašem svakodnevnom delovanju s mitovima o hrani/ishrani? Možete li izdvojiti neke od njih?
Da, naravno, jako često. Najčešći mitovi su: “Smem li da jedem voće nakon obroka jer su čuli da, ako se jede nakon obroka, izaziva truljenje hrane u želucu“, zatim da ne smemo u istom obroku mešati proteine i jednostavne ugljene hidrate jer se ne mogu kvalitetno svariti, odnosno, da ne smemo mešati namirnice različitih grupa.
Takođe, neki od mitova su da se za doručak natašte ne sme jesti banana i da svi ugljeni hidrati goje.
Koje trendove u ishrani vidite danas najopasnijim za društvo u celini?
Danas je puno trendova u ishrani. Najveći problem u svemu je neznanje i nedovoljno individualnih konsultacija sa stručnjakom. Mislim da je veoma opasno izbacivanje velikih grupa namirnica iz prehrane, izbacivanje mlečnih proizvoda, glutena, svih žitarica, po nekim smernicama i grahorica, orašastih plodova, voća i nedovoljno raznovrsnosti u ishrani.
U kojoj mjeri nutricionisti i zdravstveni stručnjaci mogu bolje da edukuju i informišu javnost? Kako u tom smislu vidite budućnost Vaše struke?
Za sada su jedan od najboljih i najbržih puteva društvene mreže. Ipak, problem društvenih mreža je što ljudi ne mogu da razlikuju pravu od pogrešne informacije, a prednost što informacija može brže da dopre do javnosti.
Bilo bi dobro da se organizuje više radionica, TV emisija koje su interaktivne, edukativne jer će samo tako javnost dobiti tačne i proverene informacije.
Da li je smeđi šećer zaista zdraviji od belog? Evo šta treba da znate
Kako biste ocenili domaće medije u smislu tačnosti informacija o ishrani?
Osrednje, iako je sve više emisija u kojima reč imaju stručnjaci i to je ono što je svetla točka.
Da li su nutricionisti - influenseri dobra ili loša vest za korisnike društvenih mreža? Za struku? Treba li taj domen regulisati?
To je jako diskutabilno pitanje. Svakako je dobro, ali treba kontrolisati koje informacije šaljemo i na koji način jer ponekad zbunjujemo krajnjeg korisnika. Mislim da bi trebala postojati granica šta je za stručnjake, šta za širu populaciju. Stručnjaci mogu prepoznati i smestiti na pravo mesto informaciju, dok krajnji korisnik ne može to uvek.
Koje kanale danas preferirate za informiranje javnosti - štampu, internet, TV, radio? U kojoj meri je to danas deo Vašeg posla?
Tv sve manje, a internet, društvene mreže sve više.
Gde se Vi dodatno edukujete ili informišete? Postoje li određene internet stranice, stručnjaci koje biste preporučili drugima?
Edukujem se istraživanjem radova po temama, praćenjem naših i spoljašnjih stručnjaka, edukacijom za pojedina područja i stanja onlajn. Isto tako kroz kongrese, konferencije. Velika stručnjakinja koju pratim je Sandra Krstev Barač, a uz nju i stručnjakinje Maju Obrovac Glišić i Marizelu Šabanović. Osim njih, pratim i stranice "The Microbiome Restoration Center", "The SIBO Doctor".
Odgovara li današnji sistem edukovanja kroz osnovne i srednje škole potrebama društva kada je reč o hrani?
Smatram da ne odgovara najbolje i da trebamo malo da se modernizujemo. Prvo treba kroz školske kuhinje nuditi kvalitetnije obroke kako bismo uopšte mogli da krenemo s edukacijom.
Pravilna ishrana je značajnije prepoznata kod novih generacija. Koje ključne poruke biste poslali upravo njima kad je reč o ‘(ne)zdravom’?
Kada govorimo o hrani nema zdrave i nezdrave hrane već samo one koju treba manje ili više konzumirati. Gotovo sva hrana ima mesto na jelovniku, ali samo treba obratiti pažnju na količine one koja je nutritivno siromašna poput slatkiša, brze hrane, gaziranih sokova, a koju treba uzimati u najmanjoj meri.
Svakako bih poručila svima da obrate pažnju na redovnost obroka, ne preskakati ih i naravno pokušati poraditi na raznovrsnosti svakog obroka.
Tagovi
Autorka
Partner
Ul. Franje Kuhača 18,
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news
web: https://www.foodfacts.news/