Pretraživanje tekstova
Kvalitet rakije raste tokom prvih 20 godina čuvanja, narednih 10 godina kvalitet stagnira, da bi nakon toga nastupio lagan pad kvaliteta.
Porodica Vukojičić iz Rekovca je po završetku Drugog svetskog rata počela da se bavi proizvodnjom rakije od šljive i to od ranke i požegače, koje su uzgajali na svom imanju. Rakiju su prodavali širom bivše Jugoslavije. Živadin Vukojičić, njegov sin Nikola i ćerka Aleksandra Rosić nastavili su porodičnu tradiciju tako da sada proizvode šljivovicu, dunjevaču, krušku, lozu i kleku, jačine 40 stepeni.
Mali podrum Vukojičić je osnovan sa željom da proizvodi kvalitetnu rakiju, a to potvrđuje i više od 30 zlatnih medalja na mnogobrojnim sajmovima. Na poslednjem, Međunarodnom sajmu u Zagrebu, u decembru prošle godine, rakije iz Rekovca dobile su tri zlatne medalje. Vukojičići proizvode male količine rakije jer im je kvalitet najbitniji, a i prave brend koji će da flaširaju tek posle 12 godina odležavanja.
"Imamo barik rakiju koja se prodaje nakon 12 godina odležavanja. Kada destilat od šljive, jačine 60 do 70 stepeni, odleži da bi se dobila željena stepenaža, 40 stepeni, vrati se u barik da odstoji minimum pet godina da bi se rakija harmonizovala, pa se tek onda pakuje u boce", kaže Vukojičić.
Minimum kvaliteta je, kako ovaj proizvođač kaže, rakija klasik varijante koja je pet godina stara. Imaju premijum varijantu koja je stara 12 godina i ona bi trebalo krajem ove godine da se flašira i ide na tržište. Čim se destilat proizvede odmah ide u barik i tu leži ili pet godina, ili duže. Minimum standarda je pet godina ležanja u bariku, a prilikom odležavanja važno je starenje, odnosno oksidacija koja se dobija prisustvom kiseonika u rakiji.
"Zato se razlikuje kvalitet barika. Naš barik košta 400 evra, mađarski 600, francuski 800, američki preko 1.000. Razlika je u kvalitetu drveta u koji se stavlja rakija. Kvalitet zavisi od sastava drveta i njegove specifične gustine, a to zavisi od podneblja, nadmorske visine, kvaliteta zemljišta gde raste hrast, starosti. Barik se pravi od hrasta kitnjaka. To je specijalna vrsta hrasta", kaže naš sagovornik i dodaje da od gustine drveta zavisi prisutnost kiseonika u rakiji, koja ne treba da bude ni prevelika ni premala.
Vukojičić kaže da on barik pravi od srpskog hrasta iz šume kod manastira Kalenić u Levču. To je hrast kitnjak koji je star više od sto godina.
Stručnjaci za rakiju kažu da prefiks barik dobijaju alkoholni destilati ako su prilikom svoje proizvodnje proveli određeni period odležavanja u drvenim sudovima. Za dobijanje vrhunskih proizvoda preporučuju se sudovi od hrastovog drveta. Burad su najčešće zapremine 100 do 500 litara.
U ovakvim sudovima prilikom punjenja treba ostaviti nekoliko litara praznog prostora u slučaju promene temperature uslova čuvanja, pa samim time i promene zapremine rakije. Poklopac ili čep takođe ne treba zatvarati do kraja, već je poželjno da ispod čepa ili poklopca ulazi u bačvu mala količina vazduha.
Destilat treba da dozreva minimum osam nedelja na sobnoj temperaturi, a što duže destilat bude dozrevao kvalitet finalnog proizvoda će biti bolji. Da bi se formirao prepoznatljivi buke poželjno je da destilat odleži najmanje šest godina. Kvalitet rakije raste tokom prvih 20 godina čuvanja, narednih 10 godina kvalitet stagnira, da bi nakon toga nastupio lagan pad kvaliteta.
Uslovi u kojima se vrši čuvanje rakije: temperatura 15 do 20 stepeni, vlažnost vazduha 75 odsto. Nepovoljna su česta kolebanja temperature, kao i vlažnost vazduha manja od 75 odsto, jer u takvim slučajevima dolazi do isparavanja rakije.
Tokom sazrevanja rakije dolazi do promene boje destilata i smanjivanja količine destilata usled upijanja u pore bureta i usled isparavanja. Posle šest meseci čuvanja destilat dobija zlatno žutu boju, nekad i zlatno mrku.
Takođe ove organoleptičke i fizičke promene prate i hemijske promene koje se zasnivaju na ekstrakciji fenolnih jedinjenja drveta, i njihovom daljom oksidacijom dejstvom vazdušnog kiseonika. Za ove procese bakar je pogodan kao katalizator pa je dobra praksa da je prethodna destilacija vršena aparatom izrađenim od elektrolitičkog bakra kako bi se minimalna količina bakra našla u finalnom destilatu.
Tagovi
Rakija od šljive Proizvodnja rakije Živadin Vukojičić Šljivovica Dunjevača Loza Kleka Barik rakija
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.