70% kokošjeg mesa proizvedenog u Holandiji se izvozi, i to su uglavnom industrijski "naduvane" ptice. Domaći potrošači ih ne žele.
Zovu ih beng-kokama (bang), prema zvuku eksplodiranja balona. Da, čak i navodno suvoparni Holanđani znaju da budu duhoviti, a pojam plofkippen koriste za kategoriju brzorastuće živine iz industrijskog uzgoja. Kupci, naravno domaći, sve manje konzumiraju takvu piletnu - bezukusnu, lošijeg kvaliteta.
Beng-koke će se naći na policama samoposluga Evrope i sveta pre nego u lancu AH (Albert Heijn), najvećem u Holandiji: 70% kokošjeg mesa proizvedenog u ovoj zemlji se izvozi, i to su uglavnom industrijski "naduvane" ptice. Domaći potrošači ih ne žele.
Nova sorta, nazvana kokoška novog standarda u lancu supermaketa Jumbo, sporije raste i bolja je, u svakom pogledu. Najveći holandski lanac supermarketa, Albert Heijn, kupcima nudi novu AH koku. Novi proizvod, da tako kažemo, nastaje u uslovima koji su primereniji pticama, imaju više prostora, žive nedelju dana duže i sporije rastu.
Tokom minulih sedam godna, trećina uzgajivača kokošaka prešla je na nove uslove uzgoja, nakon što je opsežno istraživanje ustanovilo mahom zdravstvene probleme ptica i uputilo javnost u ovu temu kampanjom udruženja za zaštitu životinja.
Sve je počelo nakon naučnog ispitivanja uslova u kojima rastu kokoške, sprovedenog pre osam godina. Deo su odigrali i oštriji EU propisi o uslovima uzgoja i, uopšteno, humanijeg tretmana životinja. Naravno, svoje mišljenje je dalo i tržište: kupci preferiraju kvalitetnije meso koje mogu da jedu bez griže savesti. "Možda su nove AH koke malo skuplje, ali će kupci rado platiti više za nešto čemu veruju", kažu u supermarketima.
Namera proizvođača je da kokošje meso uzgojem dobije status koje je već dostigla svinjetina - minimalnu jednu zvezdicu u sistemu vrednovanja tretmana i zaštite životinja Beter Leven (bolje življenje). Istraživanje trendova obavila je ekipa Univertiziteta Vageningen, za potrebe organizacje za zaštitu životinja Wakker Dier.
Tagovi
Autorka