Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Liofilizacija
  • 27.09.2022. 12:00
  • Kolubarski okrug, Valjevo

Da li je liofilizovana hrana budućnost?

Može li se voće i povrće sačuvati, a da to nije kuvanje, zamrzavanje, sušenje ili konzerviranje? Odgovor je - može.

Foto: Sanja Dovečer
  • 748
  • 55
  • 0

Liofilizacija je specifičan proces sušenja voća, povrća, sireva i drugih sirovina kako bi se sačuvali svi važni sastojci i zadržao ukus. Taj proces nije ništa novo i veliki srpski naučnici, kao što su Nikola Tesla, Mihailo Pupin i Milutin Milanković, bili začetnici te tehnologije, smatra Živorad Cvetković koji je u Valjevu osnovao Centar za proizvodnju liofilizatora i laboratoriju visokog napona za ispitivanje opreme, a uskoro će postati i zvaničano prvi Institut za liofilizaciju u Evropi.

"Mi ćemo da propisujemo pravila. Šta je to, koji su uslovi, koji je proces, šta mora da piše na proizvodu, pa ćemo mi da izdajemo sertifikate", najavljuje Cvetković, diplomirani inženjer elektrotehnike i vlasnik preduzeća ELBI.

Mi propisujemo pravila procesa

Zamrznuto pa dehidrirano

Liofilizacijom se obezbeđuje mali procenat vlage u gotovom proizvodu i on se može čuvati veoma dugo bez bojazni da će se pokvariti. Godinama su ovakvu vrstu hrane koristili kosmonauti tokom boravka u svemiru. Sam postupak se odvija na taj način da se zamrznuto sirovo voće ili povrće unese u komoru za ovaj proces i potom se smanjuje nivo vlage, ali sirovina zadržava svoj oblik, boju, miris i ukus i ne uništava se ništa od onoga što je voće, povrće, meso mleko ili neki drugi proizvod imao u svežem stanju.

"Ne menja se ništa od sastava, osim što izgubi vodu. Čak i zapremina ostaje ista, kao i miris i ukus. Prvo što treba da uradite kada uberete voćku je da je zaledite, da je 'šokirate' niskom temperaturom da bi zadržala sva svojstva. Tako zamrznuta se ubacuje u liofilizator. U prvoj fazi na niskoj temperaturi i vakumu, dolazi do usulimacije i tada led direktno prelazi u gasovito stanje. Led se 'hvata' na otparivaču i odvaja od suve materije. Ona može da se čuva na sobnoj temparaturi u vakumiranim kesama i može da traje neograničeno", objašnjava Cvetković.

Ima interesovanja za kupovinu liofilizatora

Meso, mleko, mlečni proizvodi, voće, povrće, lekovito bilje, šumski plodovi, sve se to može preraditi na ovaj način, a jedini uslov je da nije hemijski tretirano.

"Ako ubacite sirovinu koja ima u sebi pesticide ili neku drugu hemiju, ovaj proces ne može da se obavi. U tom tehnološkom postupku hemija radi svoje i nećete dobiti proizvod kakav je kada je 100 odsto prirodan. Navešću i primer da se recimo surutka ili komina nisu koristili, smatrani su nus proizvodom. A surutka ima i vitamine i proteine i enzime u sebi. Kad je liofilizujemo, sve to ostaje u izvornom stanju", kaže naš sagovornik i dodaje da voda koja se izvuče iz surutke se kondenzuje i ona je tražena od strane farmaceuta kao osnova za njihove proizvode.  

I od komine rakija!

Cvetkovič navodi i primer, da će se od oko 100 kilograma sirove šljive, dobiti 11 do 12 kilograma liofilizovane. Jede se tako, i nema potrebe da se potapa u vodu i rehidrira. A što se tiče komine koja je nus proizvod u proizvodnji rakije ili vina, Cvetković kaže da u velikim industrijama komina predstavlja veliki problem, jer je to organski otpad i mora se tretirati.

"Kada se zaledi i ubaci u liofilizator, pošto sadrži ugljene hidrate i alkohol, prvo se on izdvoji i ja sam uspeo da iz komine izvučem rakiju do 40 stepeni. Voda koja se takođe izdvoji koristi se u farmaceutskoj industriji. Veoma je tražena voda koja nastaje ovim putem od koprive i ona se koristi za šampone." 

Od 100 kg šljive dobije se 11 do 12 kg liofizirane

Cvetković ima želju da Srbija postane centar za liofilizaciju u da svako veće poljoprivredno domaćinstvo ima ovu mašinu.

"Ako to ne uradimo mi, uradiće neko drugi. Ima interesovanja za kupovinu liofilizatora u zemljama u okruženju. Ne bi bilo loše da ministri poljoprivrede, finansija, obrazovanja i zdravlja dođu i posete Centar i da vide mogućnosti. Zemlje u okruženju će pokupovati, daće subvencije svojim građanima i nas će potisnuti i uz to će prerađivati našu malinu, jabuku, našu šljivu."

Srbija može postati lider u proizvodnji zdrave hrane

Liofilizatori koji se prave u Cvetkovićevom preduzeću u odnosu na dosadašnje imaju jednu novinu, a to je razmena energije omskim putem

"Za ceo proces treba mnogo energije. To se do sad radilo posredno preko toplih ulja. Mi smo to uradili direktno. Struja je u našim tacnama i direktno se prenosi energija na proizvod, a regulaciju radimo preko napona i frekvencije. Tako se uštedi najmanje 70 procenata energije. Kako bi doprineli energetskoj efikasnosti, ceo pogon koristi solarnu energiju."

Postoji i veliko interesovanje, najviše iz SAD, za proizvodima dobijenim na ovaj način, pa bi uvođenje ove tehnologije kod nas, Srbija mogla postati lider u proizvodnji zdrave hrane. 


Foto prilog


Tagovi

Liofilizacija Srmzavanje voća i povrća Liofilizator Živorad Cvetković Organska hrana


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija-drvo gracioznih cvetova!