Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Post
  • 17.08.2024. 12:00

Da li je tzv. intermittent fasting ili povremeni post moćan alat za kontrolu telesne težine?

Postite li određenim danima u mesecu ili svakodnevno? Može imati svoje benefite po zdravlje, ali i negativne posledice ukoliko se kontinuirano primenjuje.

Da li je tzv. intermittent fasting ili povremeni post moćan  alat za kontrolu telesne težine?
Foto: shutterstock/Antonio Guillem
121
28
0

Jeste li već isprobali plan ishrane u kom se jede tačno u određeno vreme dok se u određenim vremenskim periodima hrana uopšte ne konzumira? Ti periodi se izmenjuju u pravilnim razmacima i takav način ishrane naziva se povremeni post ili eng. intermittent fasting.

Post nije ništa novo, ali ono što jeste je njegova sve veća popularnost kao alata za unapređenje zdravlja i postizanje idealne telesne mase i dugovečnosti.

Kako na takav način prehrane gledaju nutricionisti?

Nevena Pandža iz Poliklinike Vitalis navodi da se kod intermitentnog posta jede samo tokom određenog dela dana (16 h posta i 8 sati hranjenja) ili se određenim danima jedu minimalne količine hrane (5:2) što znači se da se post sprovodi dva dana u nedelji, a pet dana se jede prema uobičajenom ritmu.

Ne daje bolje rezultate od drugih načina ishrane

Kako kaže, mnogi veruju da je superiorniji u postizanju gubitka kilograma u odnosu na druge metode i načine prehrane.

"Iako postoje dokazi koji sugerišu da može biti efikasan alat za podsticanje gubitka kilograma, nije dokazano da daje bolje rezultate od bilo kog drugog pristupa kod smanjenog unosa hrane", tvrdi ova magistarka nutricionizma dodajući da je razlog smanjenja telesne mase kod ovakve ishrane uopšteno manji unos kalorija smanjenjem "vremenskog prozora za jelo" tokom dana ili nedelje.

Smatra kako je bolje slediti principe pravilne ishrane koja fokus stavlja na kvalitet hrane i količinu koja odgovara potrebama ili cilju osobe.

Postoji, dodaje, mnogo grupa unutar populacije koje bi trebalo obeshrabriti od praćenja takvog pristupa, kao što su oni s istorijom poremećaja u ishrani, osobe mlađe od 18 godina kao i trudnice i dojilje.

Negativan uticaj na sportske performanse i hormonalni balans kod žena

Ako vodite aktivan stil života i želite da poboljšate svoje performanse tokom vežbanja, takav način hranjenja može negativno da utiče na vaš trenažni proces. "Simptomi poput glavobolje i razdražljivosti zabeleženi su kod praćenja strogog posta", otkriva.

Vaše telo, pojašnjava, ima manje "goriva" pa se možete osećati umornije nego inače ili imati problema sa spavanjem, a uz gubitak masnog tkiva može doći i do gubitka većeg udela mišićnog tkiva.

Takav način ishrane može negativno da utiče na trenažni proces, kaže nutricionistkinja (foto: N. Pandža)

Pandža kaže da izrazito restriktivan unos može da utiče i na hormonalni balans kod žena, naročito ako imaju svakodnevnu intenzivnu aktivnost.

Prema njenim rečima, hormon stresa, kortizol, može se povećati tokom posta što može negativno da utiče na reproduktivne hormone, a time na plodnost.

Zaključuje da su neka potencijalna poboljšanja zdravstvenih markera istaknuta u malim istraživanjima, ali da ostaje nejasno da li su ti benefiti rezultat samog posta ili su posledica energetskog deficita. “Potrebno je još dugoročnih studija“, poručuje.

Često dolazi do prejedanja

Branimir Dolibašić iz savetovališta za ishranu Nutriskop mišljenja je da je to jednostavan i relativno raširen pristup redukciji telesne mase.

Kaže, reč post je inače popularna, ali značenjem možda prenaglašena u ovom kontekstu pa bi više trebalo koristiti pojam vremenski ograničenog hranjenja kako bismo jasno razlikovali pravi post (duži od 24 sata).

Postoji nekoliko različitih tehnika, zavisno od odabranog vremena nehranjenja koji može biti 12, 16, 18 ili 24 sata“, kaže ovaj nutricionista koji dodaje da rezultati mogu značajno varirati, od vrlo uspešnih do jedva primetnih, zavisno u razlikama u zdravstvenom stanju, polu i telesnoj građi.

Rezultati mogu značajno varirati, mišljenja je nutricionista Dolibašić (foto: B. Dolibašić)

Zbog jednostavnosti primene, primećuje, ima i relativno visoku stopu pridržavanja.

Međutim, napominje da se ujedno tu krije i ključna opasnost jer ako sav fokus ode na vreme kad se jede ili prekida hranjenje, često kod nestručne primene dolazi do prejedanja. “U trci sa vremenom do nastavka faze bez hrane lako se gube kontrole količine unosa“, upozorava.

Ističe da je osim biranja perioda bez hrane važno i koliko je ishrana u periodu hranjenja uravnotežena, pa za uspeh ove strategije nije nevažno što i koliko će osoba jesti.

Nema štete ako se povremeno primenjuje

Istraživanja, tvrdi, pokazuju određene prednosti ovakvog načina ishrane u smislu poboljšanja metaboličkog zdravlja, primarno u smeru bolje insulinske osetljivosti. 

Prema njegovim rečima, prekidani post je tehnika koju smo nedavno "otkrili", a u stvarnosti je ljudska vrsta primenjuje hiljadama godina i naše telo je prirodno prilagođeno na periode bez hrane.

Ako se i zdrava osoba povremeno odluči na benefite ovakvog pristupa ishrani, neće biti štete, jer je kaže “prilično sigurna i neškodljiva“.

Kako je naša genetika već kodirana za takav stil života, naglašava, možemo očekivati i pozitivne koristi kalorijske restrikcije za dugovečnost, premda nemamo dugoročnih istraživanja koja bi mogla podupreti takvu tezu sa sigurnošću.

Keto dijeta: Zašto ne?

Na kraju zaključuje da prekidani post može biti dobar odabir, za neke više od drugih, ali varljiv po rezultatu.

“Kao i sa svim drugim stvarima u ishrani, dobro je prethodno potražiti savet i proveru kod nutricioniste kako bi saznali da li je to najbolja strategija za vas“, savetuje zagrebački nutricionista.

Oprez kod osoba sa dijabetesom tipa I

Prema stručnom članku objavljenom od strane američke bolnice koja se osim medicinom, bavi i ishranom, postoji niz zdravstvenih dobrobiti povezanih sa takvom praksom hranjenja poput poboljšanja krvnog pritiska, verbalne memorije, sportskih performansi u smislu gubitka masti uz zadržavanje mišićne mase, sprečavanja gojaznosti, a osobe sa dijabetesom tipa II mogu takođe da imaju koristi od primene.

Sa druge strane, u članku napominju i da se neki ljudi ne bi trebali pridržavati ovog pristupa, a to su, kao što je i nutricionistkinja Pandža navela, osobe mlađe od 18 godina, trudnice i dojilje, osobe sa istorijom poremećaja ishrane, ali, dodaju, i osobe s dijabetesom tipa I koje uzimaju insulin.

Dok je sve veći broj, ističu, kliničkih ispitivanja pokazao da je povremeni post siguran kod osoba s dijabetesom tipa 2, nije bilo studija na osobama sa dijabetesom tipa I.

Otkrivaju i da je neurolog sa Univerziteta Johns Hopkins, Mark Mattson, proučavao povremeni post 25 godina i da objašnjava: "Budući da osobe sa dijabetesom tipa I uzimaju insulin, postoji zabrinutost da isprekidani način hranjenja može rezultirati nesigurnim nivoima hipoglikemije."

Na kraju, upozoravaju da se u svakom slučaju pre nego što primenite ovakav načine ishrane ili bilo koju "dijetu", prvo treba da se posavetujete sa svojim lekarom.


Tagovi

Intermittent fasting Povremeni post Restriktivan unos hrane Dijeta Nevena Pandža Branimir Dolibašić


Autorka

Suzana Jović

Više [+]

Magistra nutricionizma i znanosti o hrani. Ljubiteljica hrane i zaljubljenica u prirodu. Rado potiče svijest o važnosti pravilne i zdrave prehrane.


Partner

FoodFacts

Ul. Franje Kuhača 18, 31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news web: https://www.foodfacts.news/