Pretraživanje tekstova
Svetske cene hrane blago su opale u junu, zbog pojeftinjenja mlečnih proizvoda, čime je okončan njihov petomesečni uzastopni rast, saopštila je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Cenovni indeks FAO, koji meri mesečne promene cena prehrambenih proizvoda (žitarica, uljarica, mlečnih proizvoda, mesa i šećera), u junu je iznosio prosečnih 173 poena, što je za 0,3% manje u odnosu na maj.
Zbog pojeftinjenja mlečnih proizvoda, svetske cene hrane blago su opale u junu, čime je okončan njihov petomesečni uzastopni rast, dok je indeks cena žitarica porastao za 6,7 odsto u junu.
Indeks cena šećera u junu je porastao za 4,2 odsto u odnosu na prethodni mesec. Nasuprot tome, indeks cena mleka pao je za 11,9 odsto, što je prvi pad za pet meseci, što je uzrokovano slabom potražnjom za sirom i maslacem. Indeks cena biljnog ulja opao je za 1,6 odsto tokom meseca, a vrednost palminog i sojinog ulja, manja je, zbog slabe globalne potražnje.
Indeks cena mesa FAO porastao je za 1,5 odsto od revidirane vrednosti za maj, zahvaljujući snažnoj uvoznoj potražnji iz istočne Azije za meso ovaca, svinja i živine kako bi se nadoknadio nedostatak domaće proizvodnje zbog širenja afričke svinjske groznice.
Ukrajina preuzima od Rusije titulu najvećeg izvoznika žitarica
Proizvodnja pšenice u svetu trebala bi da poraste za 5,6 posto u 2019. godini i dosegne gotovo 771 miliona tona, podstaknuta rekordnom proizvodnjom u Indiji. Nasuprot tome, očekuje se da će globalna proizvodnja krupnih žitarica pasti na 1.398 miliona tona ove godine, zbog slabih prilika u delovima Afrike, Kine, a posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. Svetska proizvodnja riže predviđa se na 516 miliona tona, što je blizu visokom nivou 2018. godine.
Očekuje se da će svetska iskorišćenost žitarica u 2019/20. godini premašiti 2.708 miliona tona, što je povećanje od 1,0% u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je iskorišćenost pšenice i riže bolja nego kod kukuruza, prenosi FAO.
FAO je smanjio svoju prognozu za svetske zalihe žitarica na kraju 2020. godine, na 828 miliona tona. Ono je uzrokovano očekivanim smanjenjem zaliha kukuruza za 12,4%, najviše u Kini i Sjedinjenim Državama. Globalne zalihe pšenice će se povećati za 4,5 odsto. Sveukupno gledano, odnos zaliha za korišćenje žitarica trebao bi ostati na relativno visokom nivou od 29,6 posto za period 2019/20.
Očekuje se da će svetska trgovina žitaricama porasti za 2,0 posto na 415 miliona tona, pri čemu će se trgovina žitom povećati gotovo dvostruko brže.
Izvori
Tagovi
FAO Cene hrane Žitarice Trgovina žitaricama Zalihe pšenice
Autorka
Više [+]
Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.