Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hrana budućnosti
  • 30.10.2017. 18:00

Hrana koja bi mogla da zameni meso

Naučnici razvijaju mnoga alternativna rešenja kada je u pitanju hrana, a sve kako bi nahranili sve veći broj ljudi na zemlji i smanjili emisiju CO2, koje proizvode farme životinja. Koja su njihova rešenja?

Foto: Bigstockphoto/_jure Pixabay/Christoph Meinersmann/bigfatcat
  • 609
  • 39
  • 0

Ujedinjene nacije (UN) predviđaju da ćemo do 2050. povećati proizvodnju hrane za 70%. Ne postoji jedno rešenje za ovaj izazov, ali podstiče neke inovativne ideje, koje bi mogle dublje da promene način na koji jedemo.

Meso iz laboratorije

Godine 1931. Vinston Čerčil je u članku za "The Strand Magazine" predvideo da će doći vreme kada će naučnici koristiti mikrobe za rast mesa u laboratorijima, baš kao što pekari koriste kvasac za hleb. 82 godine kasnije, ovo predviđanje postalo je stvarnost: u 2013. godini Mark Post, doktor i profesor fiziologije na Univerzitetu u Mastrihtu u Holandiji, napravio je naučno i kulinarsko predstavljanje hamburgera, koji je nastao u njegovoj laboratoriji.

Čak i danas, za mnoge je ideja mesa iz laboratorija čudesna. No, kako se sve češće događaju vremenske neprilike, koje ugrožavaju mnoge i prete globalnoj sigurnosti hrane, postoji sve veći broj razloga za verovanje da je to ideja čije je vreme došlo.

"Ušao sam u ovo rešavajući probleme koje smatram najuzvišenijima, a to su pretnja za sigurnost hrane i troškovi za zaštitu životne sredine, kada je reč o proizvodnji govedine", pojasnio je Post, navodi basf.

Značajan porast srednje klase

Prošle godine globalno stanovništvo je dostiglo brojku od 7,2 milijarde, što znači da bi do 2050. godine moglo dostići brojku višu od devet milijardi. Dok jedna od devet osoba i dalje nema dovoljno hrane za zdrav život, došlo je do značajnog porasta srednje klase, za koju se predviđa da će dostići 4,9 milijardi do 2030. godine.

Novi način života uzrokuje sve veće apetite za meso, jaja i mlečne proizvode - vrstu hrane visoke prehrambene vrednosti, visoke proteinske prehrane, koja je tako dugo povezana sa Zapadom. U međuvremenu, način na koji uzgajamo stoku ima veliki uticaj na životnu sredinu i predstavlja jedan od najvećih izvora gasova staklene bašte.

Uz sve ove izazove, kako možemo poboljšati proizvodnju hrane, snabdevenost i prehranu za svetsku populaciju od preko devet milijardi? Moramo hitno razmišljati o tome kako zadovoljiti ovu dodatnu potražnju na održiv način. Dobra polazna tačka je meso.

Globalna potrošnja mesa je u porastu. Do 2050. očekuje se porast potrošnje mesa u svetu za 76%. Međutim, metan koji nastaje uzgojem stoke je 25 puta viši kada govorimo o globalnom zagrevanju uzrokovanom CO2.

Hoćemo li jesti insekte?

Mnogi vide alternativu u svetu insekata. Oni uzrokuju manje emisija gasova, zahtevaju znatno manje zemljišta i vode od uzgoja stoke, a insektima poput cvrčaka treba samo dva kilograma hrane za svaki kilogram telesne težine.

U 2013. godini UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) sprovela je veliku studiju o jestivim insektima i njihovim izgledima kao alternativne hrane. Insekti već čine dio tradicionalne prehrane za dve milijarde ljudi, a 1.900 vrsta koristi se kao hrana. Oni postižu visoku ocenu po svim kriterijumima - oni su hranjivi izvor dobrih vrsta masnoća.

Insekti kao hrana na zapadu baš i nisu prihvatljivi

Pa ipak, uprkos njihovim zaslugama, insekti kao hrana nisu uspeli da zažive na Zapadu, gde jedenje insekata nije kulturno prihvatljivo i prelaz na prehranu bez mesa predstavlja izazov. To je jedan od razloga zašto se Post, u svojoj laboratoriji, obavezao na pronalaženje načina kako bi zadovoljio globalnu potražnju za mesom, bez uticaja na životnu sredinu ili čak štetu životinjama.

Meso iz laboratorija moglo bi zaživeti za 15 godina

Proces koji su razvili, zahteva biopsiju žive krave. Tim procesom uzima se oko stotinu ćelija mišića, a zatim se uzgaja do tačke gde je teoretski moguće proizvesti sto tona mesa iz jednog uzorka. Post i njegov tim veruju kako će biti potrebno do sedam godina da proizvod prođe kroz strogi evropski regulatorni proces. Sam Post, takođe, priznaje da će morati da prođe neko vreme, pre nego što laboratorijski uzgoj mesa bude opšte prihvatljiv.

Nedavna anketa, sprovedena među nemačkim kupcima od strane "Nestlé" o stavovima o alternativnim izvorima belančevina, pokazalo je kako bi laboratorijsko meso moglo postati prihvatljivo za oko 15 godina, kao što je danas suši.

Važno je iskustvo jedenja mesa

U međuvremenu se pojavljuju i druge ideje, koje se mogu lakše ostvariti. Brent Tejlor (Brent Taylor) je suosnivač kompanije "Beyond Meat", koja je promenila kalup tradicionalnog uzgoja biljaka i to proizvodnjom zamenskog mesa pomoću proteina soje - soje koja je tako blizu mesa i piletine, da je usmerena na potrošnju vegetarijanca. Prema Tejloru, ambiciozni cilj kompanije je da se smanji globalna potrošnja mesa za 25% do 2020. godine:

"Želimo da budemo sledeća velika globalna kompanija u proizvodnji mesa. Želimo da razgovaramo sa onima koji traže drugačija rešenja. Prošli napori bili su usmereni veganskom i vegetarijanskom tržištu, pa ti proizvodi nisu bili namenjeni za nekoga ko uživa u mesu. Za nas je to izazov. Kako stvoriti, ne samo strukturu mesa, već i fantastičan ukus", objašnjava Tejlor.

Hrana će biti bogatija Omega-3 masnim kiselinama

Ukus, tekstura i miris - svi ti elementi igraju važnu ulogu u našem iskustvu prehrane i zajedno sa kulturnim normama definišu naše stavove prema hrani. Problem je u tome što, uprkos povećanju svesti, često nas privlače namirnice koje nisu održive ili zdrave. Pa kako možemo napraviti zdravu, održivu prehranu više privlačnom? Ovo je zagonetka koju prepoznaje multinacionalna poljoprivredna, prehrambena kompanija "Cargill".

"Potrošač želi manje loših stvari, poput trans masnoća, zasićenih masnoća i dodavanja dobrih stvari poput Omega-3", objašnjava Kajli Marinković (Kyle Marinkovich), pomoćni potpredsednik marketinga u "Cargillu".

Može li soja zameniti meso?

Omega-3 je dobar primer. Svesnost o blagodati jedenja masne ribe, koja je bogat izvor Omega-3, je u porastu. Omega-3 masne kiseline mogu pomoći u prevenciji bolesti, kao što su metaboličke bolesti, kognitivni padovi i kardiovaskularne bolesti. Ipak, ankete pokazuju da većina ljudi širom sveta još uvek ne jede dovoljno hrane bogate Omega-3 masnim kiselinama. Jedan od razloga, koji se često navodi, su ukus i miris. Rešenja za ovaj problem su bezmirisna riblja ulja, koja se mogu dodati u hranu bez menjanja ukusa.

Dug, zdrav i aktivan život

Radeći na novim impulsima, naučnici otkrivaju nove načine poboljšanja našeg zdravlja pronalaženjem još boljih načina za povećanje nutritivnog sadržaja naše prehrane. BASF, na primer, osigurava čiste i visoko koncentrovane Omega-3 masne kiseline za upotrebu potrošača, u kliničkoj prehrani i farmaceutskim proizvodima.

"Čvrsta linija između hrane za energiju i lekova za ozdravljenje više nije relevantna. Potrošači shvataju da je njihovo zdravlje novo bogatstvo. Oni traže holistička rešenja, koja uspostavljaju, razvijaju i podupiru dug, zdrav i aktivan život ", kaže Fransoa Šefler (François Scheffler), potpredsednik za ljudsku prehranu u BASF-u, koji potvrđuje da su hranjiva hrana i posebna prehrana, uključujući prehrambene dodatke, rastuće tržište.

I hakeri su uključeni

Naša briga o rastu stanovništva, zdravlju i životnoj sredini vode nas da tražimo nove načine prehrane. Stvoren je potpuno novi pokret takozvanih "hakera hrane", koji su usvojili pristup Silicijumske doline, pa tehnologiju planiraju da primene na proizvodnju hrane. U nedavnom "Hackathonu hrane" u San Francisku u Kaliforniji, inovatori hrane, preduzetnici, naučnici i tehnolozi okupili su se kako bi istražili kako nove tehnologije i nauka mogu da preoblikuju "globalnu mrežu hrane" i osiguraju pristupačnu prehranu za sve.

Mnogo toga je još uvijek vizionarski i te ideje mogu potrajati neko vreme. Zato što je hrana više od prehrane. Povezuje nas sa porodicom i kulturom i izvor je velikog zadovoljstva za mnoge. Ponašamo se zaštitnički u vezi sa našim odnosom prema hrani i nerado menjamo način prehrane. Zbog toga nema samo jedno alternativno rešenje o tome kako ćemo se održivo hraniti u budućnosti. Bez obzira radi li se o mesu, insektima ili biljnim proteinima, tranzicija će biti spora, ali mogućnosti su raznovrsne i ideje su iznesene. Ko zna šta ćemo jesti za 30 godina, ali jedno je sigurno: taj put je započeo.

Foto: Bigstockphoto/_jure Pixabay/Christoph Meinersmann/bigfatcat


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija-drvo gracioznih cvetova!