Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rakija
  • 28.02.2022. 09:00
  • Pomoravski okrug, Deonica, Jagodina

Kada i kako se radi razblaživanje rakije?

Kada se završi prepek rakije, u sudu za odležavanje rakija mora da odstoji od dva do šest meseci i tek onda se radi razblaživanje.

Foto: Bigstock/guruxox
  • 8.412
  • 452
  • 0

Nekada je skoro svaka seoska kuća u Srbiji imala svoj kazan za pečenje rakije ili čuvenu "veselu mašinu", oko koje su se okupljali i stari i mladi, dok je glavni majstor održavao vatru i pazio da ceo proces teče kako valja.

Tradiciju pečenja rakije ali uz savremeniju tehnologiju, godinama održavaju braća Bojan i Milan Stevanović iz Jagodine, koji u obližnjem selu Deonica imaju vinograd od oko dva hektara, voćnjak sa oko 300 stabala raznog voća i malu porodičnu vinariju i destileriju. Stevanovići prave rakiju od šljive, dunje, kajsije, jagode, breskve, kao i komovu rakiju i lozu.

Procedura pečenja i razblaživanje

O načinu na koji pravi rakiju, Bojan Stevanović kaže da kada se peče rakija, prvo se peče ona meka do 20-23 stepena što se meri na luli, a ne na žbanu kako to rade po selima.

"Kada se ispeče meka rakija radi se prepek. Bitno je da se izbaci metil alkohol, a to može samo pravovremenim pečenjem. Onda uzimamo srednju frakciju, etil alkohol. Za lozu i komovu rakiju meri se na luli do 40 stepeni. A za voćne rakije od šljive, kajsije, dunje, jabuke ili drugog voća do 35 stepeni, zbog arome. Ispod toga se ne uzima", objašnjava Stevanović i dodaje da je treća frakcija takozvana patoka, u njoj se nalaze patočni mirisi i neke materije koje naš želudac ne može da svari tako da može doći do povraćanja.

Posle pečenja rakija mora da odleži do šest meseci (foto: J. Lukić)

Kada se završi prepek rakije, u sudu za odležavanje rakija mora da odstoji od dva do šest meseci i tek onda se radi razblaživanje.

"Destilovana voda mora da odstoji nekoliko dana u prostoriji u kojoj se nalazi rakija. Zatim se meri temperatura rakije i vode pa se onda radi razblaživanje rakije, odnosno dovodi se do željenog stepena, tojest količine alkohola u rakiji. Loza i komova rakija bi trebalo da ima od 50 do 45 stepeni, a voćne rakije 40 do 45 stepeni. Kod nas je tako, dok u svetu se rakija ostavlja do 40 stepeni, i ne preko toga", kaže naš sagovornik koji preferira "malo jaču" ljutu kapljicu. 

Sve po knjigama stručnjaka

Stevanovići rakiju proizvode po knjigama profesora Slobodana Jovića. Iako su kao deca rasli pored kazana i gledali kako otac peče rakiju, oni danas rade po knjigama stručnjaka.

"Ja inače rakiju ne pijem ali je proizvodim. Za probu je zadužen brat Milan, dok ja više volim vina", u šali kaže Bojan.

Za kvalitetnu rakiju je jako bitna dobra sirovina.

"Važno je da plodovi budu zdravi, da ne budu buđavi. Takođe je važno da se odmah po završetku fermentacije počne sa pečenjem rakije. Za šljivu imamo mašinu koja odvaja koštice jer kuvanjem koštica, kod šljive manje, a kod kajsije više, dolazi do ispuštanja otrovne materije iz koštice - cijanovodonične kiseline. Mašina odvaja koštice, napravi se kaša u koju se dodaju kvasci za fermentaciju voćnih rakija, posebno aromatizovanih."

Za kvalitetnu rakiju jako bitna dobra sirovina

Stevanovići imaju i mlin koji melje dunju.

"Mlevenjem se bolje izvrši fermentacija i izdvaja aroma iz voća. Dunji dodajemo posebne kvasce i enzime koji deluju na kožicu i još više je razlože i izdvoje aromu. Prilikom pečenja mora da se vodi računa da se ta aroma uzme kad treba. Tu radimo poluprepek", objašnjava i dodaje da prvo peku meku pa je onda iz tog kazana vraćaju u naredni kazan.

"Zatim skupljamo aromu iz tog kazana i taj naredni kazan radimo kao da je to prepek, do 35 stepeni na lulu. Uzimamo samo srednju frakciju, prvu i zadnju frakciju bacamo. Tako izađe manje rakije ali bude kvalitetnija, pitkija i aromatičnija."

Godišnja proizodnja do stotinak litara

Bojan Stevanović navodi još da bi kod proizvodnje rakije od jabučastog voća, kao što su kruška dunja i jabuka, a naročito jabuka koja ima najviše pektina i čijim razlaganjem se dobija metil alkohol, voće trebalo samleti i odvoji sok koji samo treba da se peče.

Stevanovići godišnje proizvedu stotinak litara voćnih rakija i oko 200 litara komove, a prave i vinjak. Neke rakije u njihovom podrumu stoje i po 15-20 godina.


Tagovi

Rakija Razblaživanje Pečenje Preprek Odležavanje Komova Loza Bojan Stevanović


Autorka

Jelena Lukić

Više [+]

Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃