Prevaranti prodaju jeftina pića kao visoko kvalitetne brendove, pogrešno označavaju morske plodove kao skuplje vrste i razblažuju masilinovo ulje onima slabijeg kvaliteta.
Istraživači su došli do zaključka da analizom kriminalnih aktivnosti u vezi sa hranom, mogu da predvide šta bi moglo da bude na meti prevaranata u budućnosti. Naime, prevare u prehrambenoj industriji su česte, a sprovode se tako što se nekvalitetna hrana namerno pogrešno označava i prodaje kao proizvod visokog kvaliteta.
Primer je jeftino konjsko meso, koje se pre pet godina prodavalo kao govedina širom Evrope. Takođe, u jednom istraživanju je utvrđeno da najmanje 14% testiranih uzoraka meda ne ispunjava standarde u čistoći. To ugrožava i zdravlje potrošača i ekonomsku održivost proizvođača, prenosi Horizon magazine.
EU mreža koja se bavi ovim prevarama prošle godine je primila 353 izveštaja o nelegalnom pogrešnom označavanju, dok ih je 2016. bilo drastično manje - 39.
"Gde god postoji mogućost da neko zaradi novac, očekuje se prevara sa hranom. EU ima neke od najstrožih zakona koji se tiču ove teme, ali mislim da se to dešava više nego što mislimo", rekao je dr Džejms Donarski (James Donarski) iz britanske agencije "Fera Science".
Istraživači koriste različite pristupe kako bi otkrili delovanje prevaranata, ali i kako bi utvrdili šta bi mogla da bude njihova sledeća meta. U tu svrhu se koristi i forenzičko računovodstvo. To je sistem ranog upozorenja, koji razmatra gde postoje ekonomski motivi za prevaru. Osmišljen je u okviru regionalnog projekta "FoodIntegrity". Analizira brojne faktore, kao što su podaci o više od 5.000 proizvoda u više od 200 zemalja, u nastojanju da identifikuje neobične finansijske signale, kao što su nepravilne cene i količine.
Tri visoko rizična proizvoda su alkoholna pića, morski plodovi i maslinovo ulje. Prevaranti prodaju jeftina pića kao visoko kvalitetne brendove, pogrešno označavaju morske plodove kao skuplje vrste i razblažuju masilinovo ulje onima slabijeg kvaliteta.
Kao drugi metod koristiće se DNK sekvenciranje. To je napredna tehnika biološke provere, koja brzo može da utvrdi da li su prehrambeni proizvodi izmenjeni. "Na taj način će se omogućiti brža identifikacija lažnih proizvoda pre nego što preplave tržišta", naglasio je Donarski.
Ono što će biti izazov je očekivani rast proizvodnje hrane. Do 2050. godine prehrambena industrija će morati da nahrani devet milijardi ljudi, a to je veoma privlačno i za kriminalne grupe. Takođe, potrošači očekuju sveže proizvode, nezavisno od godišnjeg doba. To je stvorilo zavisnost od globalnog lanca snadevanja. Sve ovo omogućaa da lažni proizvodi prođu neprimećeno, jer prevara ne poznaje granice.
Tagovi
Autorka