Začini obogaćuju ukus hrane, daju joj aromu, čine ukusnijom, a često i zdravijom. Ispred paprike i bibera prednjači uvoz jednog začina koji dolazi iz Kine.
Jelo bez začina je kao dan bez sunca. Oni obogaćuju ukus hrane, daju joj aromu, čine ukusnijom, a često i zdravijom. U našem podneblju se uz so najviše koriste paprika i biber koji uglavnom dolaze iz Kine i Vijetnama.
U 2022. Evropska unija je uvezla 397.000 tona začina iz zemalja izvan svojih granica. Kina je bila primarni izvor ove robe sa učešćem od 38 odsto u ukupnom uvozu začina u EU, navodi Eurostat.
Najviše se uvozio đumbir sa 122.900 tona, a slede paprika (109.800 t) i biber (62.900 t). Kina je bila glavna zemlja porekla đumbira (54 odsto) i paprike (72 odsto), dok se biber uglavnom uvozio iz Vijetnama (56 odsto).
Uvoz cimeta (16.200 t) zauzeo je četvrto mesto, a više od jedne trećine podstiče iz Indonezije (37 odsto). Kurkuma (15.800 t) zauzima peto mesto među najviše uvezenim začinima, a najveći deo uvoza dolazi iz Indije (77 odsto). Što se tiče anisa i srodnih začina (13.600 t), Egipat je sa 34 odsto bio glavni dobavljač.
Semenke kumina (9.600 t) uglavnom su dolazile iz Indije (72 odsto), korijandera (9.500 tona) je polovina uvezena iz Rusije (50 odsto), a muskatni oraščić (4.400 t) pretežno uvezen iz Indonezije (72 odsto).
U poređenju sa 2012., količina začina uvezenih iz zemalja izvan EU povećala se za više od polovine (+57 odsto). Uvoz đumbira i kurkume u EU više se nego udvostručio (+149 odsto odnosno +142 odsto), beležeći najveći porast među najtrgovanijim začinima. Samo je uvoz muškatnog oraščića smanjen za četiri odsto od 2012.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka