Začini obogaćuju ukus hrane, daju joj aromu, čine ukusnijom, a često i zdravijom. Ispred paprike i bibera prednjači uvoz jednog začina koji dolazi iz Kine.
Jelo bez začina je kao dan bez sunca. Oni obogaćuju ukus hrane, daju joj aromu, čine ukusnijom, a često i zdravijom. U našem podneblju se uz so najviše koriste paprika i biber koji uglavnom dolaze iz Kine i Vijetnama.
U 2022. Evropska unija je uvezla 397.000 tona začina iz zemalja izvan svojih granica. Kina je bila primarni izvor ove robe sa učešćem od 38 odsto u ukupnom uvozu začina u EU, navodi Eurostat.
Najviše se uvozio đumbir sa 122.900 tona, a slede paprika (109.800 t) i biber (62.900 t). Kina je bila glavna zemlja porekla đumbira (54 odsto) i paprike (72 odsto), dok se biber uglavnom uvozio iz Vijetnama (56 odsto).
Uvoz cimeta (16.200 t) zauzeo je četvrto mesto, a više od jedne trećine podstiče iz Indonezije (37 odsto). Kurkuma (15.800 t) zauzima peto mesto među najviše uvezenim začinima, a najveći deo uvoza dolazi iz Indije (77 odsto). Što se tiče anisa i srodnih začina (13.600 t), Egipat je sa 34 odsto bio glavni dobavljač.
![]()
Semenke kumina (9.600 t) uglavnom su dolazile iz Indije (72 odsto), korijandera (9.500 tona) je polovina uvezena iz Rusije (50 odsto), a muskatni oraščić (4.400 t) pretežno uvezen iz Indonezije (72 odsto).
U poređenju sa 2012., količina začina uvezenih iz zemalja izvan EU povećala se za više od polovine (+57 odsto). Uvoz đumbira i kurkume u EU više se nego udvostručio (+149 odsto odnosno +142 odsto), beležeći najveći porast među najtrgovanijim začinima. Samo je uvoz muškatnog oraščića smanjen za četiri odsto od 2012.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka