Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Junetina iz epruvete
  • 30.07.2019. 12:00

Laboratorijski uzgojeno meso ima sve veće tržište

Hamburgeri iz laboratorije odavno nisu vest, ali uskoro bi se na svetskom tržištu mogla pojaviti i junetina iz epruvete. Naime, izraelska start- up kompanija Alef Farm, uspela je da napravi tanku juneću šniclu iz ćelija krave, a u planu je da uskoro razviju i one deblje, poznatije kao juneći stek.

Foto: Printscreen/YouTube/Aleph Farms
  • 262
  • 49
  • 0

U restoranima širom sveta junetina proizvedena u laboratoriji mogla bi se naći već za dve godine, a cilj kompanije je da već 2023. godine njihov proizvod bude potpuno komercijalizovan i da se prvo nađe u restoranima, a zatim i u prodavnicama.

Kako se u laboratoriji uzgaja meso?

Kako Alef Farms navodi, na pragu su revolucionarnog otkrića proizvodnje ćelijskog steka koji ima ukus kao juneći stek, miriše kao juneći stek i ima istu teksturu, ali to ipak, nije.

Didijer Tubia, koosnivač i generalni direktor kompanije, objašnjava da je laboratorijski stek rezultat uzgoja prirodnih ćelija i to bez povređivanja životinja. "Meso je kompleksno pitanje, a pravo otkriće je to što smo uzgojili različite tipove ćelija izvan životinje i napravili 3D strukturu sličnu mesu koristeći održive, sigurne i etičke metode", kaže Tubia u promo spotu.

Proces laboratorijskog uzgoja započinje uzimanjem ćelija bez povređivanja životinje, nakon čega se u kontrolisanim uslovima kreiraju ćelije mišćnog, vezivnog i masnog tkiva, kao i ćelije krvnih sudova. Ove četiri vrste ćelija potom se u tačno određenoj razmeri kombinuju i povezuju u 3D strukuru, kako bi finalni proizvod bio komad mesa, kakvog odavno poznajemo.  

Moda ili potreba budućnosti?

Kao osnovne prednosti uzgoja mesa u zatvorenom prostoru, stručnjaci iz Alef Farma, ali i drugih kompanija koje se bave tom delatnošću, navode da takva proizvodnja sprečava bilo kakvu kontaminaciju, da u mesu nema antibiotika, da se tako štedi energija i možda najvažnije - brine o dobrobiti životinja.

Dok o poslednjem nema potrebe polemisati jer u veštačkom uzgoju mesa nema klanja, o tome da li laboratorijski uzgoj manje zagađuje životnu sredininu od velikih farmi i klanica, dilema je koja ostaje otvorena. I pored brojnih studija koje potvrđuju da se komercijalnom proizvodnjom mesa nesumnjivo doprinosi efektu staklene bašte, pojavljuju se i nove analize o stvarnim efektima novih metoda laboratorijske proizvodnje.

"Iako se tehnologije razvijaju, nema naznanka da je meso uzgojeno u laboratoriji bolje za životnu sredinu i zdravije od govedine. Najnovije analize pokazuju i da je emisija gasova kod laboratorijskog mesa zbog velike količine potrebne energije, nekoliko puta veća od bilo koje biološke alternative", navodi Mark Springman sa Univerziteta u Oksfordu.

Tradicionalni proizvođači mesa ne moraju da brinu, za sada

Cene laboratorijskog uzgoja mesa ili hamburgera još uvek su takve, da tradicionalni proizvođači ne moraju da brinu, mada brzina kojom ove cene padaju, mogla bi u budućnosti da pomrsi račune na tržištu.

Prvi uzgojeni burger od junećeg mesa koji je 2013. godine napravila holandska kompanija Mosa Mits, koštao je neverovatnih 250 hiljada evra. Plava tuna koja nikada nije plivala morima, a koju je  proizvela kompanija Finles Fuds iz Kalifornije takođe nije bila ni malo jeftina. Da bi se u laboratorijskim uslovima ćelije tune nahranile i razmnožile tako da formiraju jednu funtu mesa, bilo je potrebno oko četiri hiljade dolara, navodi se u analizi Vol Strit Žurnala.

Da li će proizvodnja laboratorijskog mesa sačuvati životinje?

Izraelska kompanija Alef Farm i u tom segmentu proizvodnje već sada može biti prilično zadovoljna. Cena koštanja tanke šnicle junećeg laboratorijski uzgojenog mesa je 50 dolara, što je verovatno već sada prihvatljivo prvim, radoznalim korisnicima koji su uvek spremni da za luksuznu i modernu robu, izdvoje više novca. Zato nikoga ne treba ni da čudi interesovanja investitora da ulože u Alef.

Rezultati završenog finansijskog izveštaja, za aktuelni period, pokazuju da je kompanija uspela da privuče čak 11, 65 milona dolara, a prethodno je već od svetskih giganata u proizvodnji hrane prikupila 2,23 miliona dolara, navodi Forbs. Zato, nema sumnje da će ova značajna finansijska injekcija ubrzati istraživanje i da je juneći stek, bez klanja životinja, sve bliži trpezama.

A da li je to, baš kako tvrde uzgajivačke laboratorije - meso koje će spasiti planetu, nahraniti sve brojnu populaciju i sačuvati životinje, pokazaće tržite koje već danas vredi milijarde dolara.  

Kako to radi Aleph Farms, pogledajte u sledećem videu:


Tagovi

Juneći stek Tržište hrane Laboratorijski uzoj mesa Održiva proizvodnja hrane Cene hrane Međunarodno tržište Didijer Tubia Mark Springman


Autorka

Marija Stokuća

Više [+]

Ekonomista po struci sa gotovo dve decenije staža u novinarskom poslu. Na pokrajinskom javnom servisu uređivala i uređuje teme privrede, spoljne politike kao i razne informativne formate.