Ulje uljane repice spada u red jestivih ulja sa najnižim sadržajem zasićenih masnih kiselina - šest do sedam odsto. Poređenja radi, u suncokretovom i sojinom ulju ovaj sadržaj iznosi oko 11, odnosno 15 odsto.
U Evropi već postoje uspešni primeri implementacije koncepta industrijske simbioze, gde sporedni proizvodi jedne industrije postaju ulazne sirovine i vredni resursi za drugu, a projekat "Protopower", koji se uz podršku Fonda za nauku sprovodi u Naučnom institutu za prehrambene tehnologije u saradnji sa Tehnološkim fakultetom u Novom Sadu, ima za cilj upravo jedno takvo rešenje, prenosi Klima101.
Radi se na tome da od sporednih proizvoda (otpada) u procesu proizvodnje ulja uljane repice dobiju sa jedne strane proteini namenjeni ljudskoj ishrani, a sa druge tzv. prirodni koagulanti koji bi služili za prečišćivanje otpadnih voda.
Kako pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku, 2022. godine u Srbiji prinosi uljane repice iznosili su nešto preko 87.000 tona sa 29.000 hektara poljoprivredne zemlje, što je tri tone po hektaru.
Poređenja radi, u pitanju su brojke koje su, sasvim očekivano, daleko manje od na primer ratarskih kultura (kukuruz se uzgaja na oko milion hektara), ali i suncokreta, još jednog važnog izvora u industriji ulja, a koji se uzgaja na preko 250.000 hektara. Međutim, i pored oscilacija u godišnjoj proizvodnji, uljana repica pokazuje značajno višu stopu rasta.
U naučnoj i stručnoj literaturi, ulje uljane repice se po sastavu i kvalitetu često upoređuje sa maslinovim uljem. Osim visokog udela mononezasićenih masnih kiselina, ovo ulje karakteriše i tri puta veći sadržaj polinezasićenih masnih kiselina i povoljniji odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina u poređenju sa maslinovim, što mu obezbeđuje dodatnu vrednost sa aspekta potencijalnih zdravstvenih dobrobiti.
Ulje uljane repice spada u red jestivih ulja sa najnižim sadržajem zasićenih masnih kiselina (šest do sedam odsto). Poređenja radi, udeo ovih masnih kiselina u suncokretovom i sojinom ulju iznosi oko 11, odnosno 15 odsto.
Proizvodnja ovog ulja stvara značajne količine otpada koji se naziva pogača, a koja zapravo sadrži visok udeo proteina koji poseduju visok udeo lizina, aminokiseline koja umnogome nedostaje u proteinima iz žitarica.
U projektu "Protopower" koriste se i optimizovane konvencionalne i inovativne tehnike ekstrakcije proteina iz pogače uljane repice koje omogućavaju sukcesivno izdvajanje pojedinih frakcija proteina iz pogače, uz odgovoran pristup zaštiti životne sredine.
U postupku ekstrakcije proteina opet nastaje otpad, ali i on će biti iskorišćen - za dobijanje funkcionalnog sastojka bogatog prehrambenim vlaknima. Još jedan važan proizvod obrade pogače uljane repice je prirodni koagulant namenjen prečišćivanju otpadnih voda, što sve projekat približava konceptu "zero waste" (nula otpada). Iako prirodni koagulant dobijen iz pogače uljane repice do sada nije korišćen u prečišćavanju otpadnih voda preliminarni rezultati za sada ukazuju na njegovu izuzetnu aktivnost.
Izvori
Tagovi
Autor