Pretraživanje tekstova
Svetska mlečna industrija aktivna je u pretvaranju ostataka hrane u stočnu, a novije studije pokazuju da ishrana sa relativno visokim udelom nusproizvoda može da održi ili poboljša performanse preživara.
Jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svetu za ishranu ljudi, što je oko 1,3 milijarde tona, izgubljena je ili bačena. O ovom se problemu govori sve više, a poslednje vesti dolaze iz stočarske i voćarske proizvodnje.
Svetska mlečna industrija aktivna je u pretvaranju ostataka hrane u stočnu, a novije studije pokazuju da ishrana sa relativno visokim udelom nusproizvoda može održati ili poboljšati performanse preživara, piše DairyGlobal. U jednoj studiji stoji da mlečne krave koje konzumiraju takvu hranu, za razliku od one da žitaricama ili grahoricama, imaju sličan unos suve materije i prinos mleka u poređenju sa kravama koje se hrane uobičajeno.
Mlečne krave u SAD-u konzumiraju oko 306 miliona kilograma takvih ostataka dnevno koji uključuje pekarski otpad, onaj od konzervisanja kukuruza, ostatke povrća i slično, navode u udruženju "Northwest Dairy Association".
Sličan trend postoji i u Indiji i to zbog visokih cena i ograničenog snabdevanja sirovinama, a u Kanadi postoji program Loop koji povezuje stočare sa trgovinama mešovitom robom kako bi koristili njihove otpatke.
U Evropi ovakav način ishrane nije regulisan zbog čega se Evropsko udruženje mlekara (EDA) nada ažuriranju propisa u vezi sa korišćenjem otpada u hrani za životinje. Direktorka tog udruženja Helen Simonin-Rosenhajmer napominje da su prepreke korišćenju otpadaka za stočnu hranu trenutno velike zbog zabrinutosti za sigurnost životinja.
Naučnici sa tehnološkog Univerziteta "Nanyang" (NTU) u Singapuru otišli su korak dalje pa od kore i semenki durijana izrađuju antibakterijske gel zavoje. Seku ga, zatim smrzavaju te ekstrahuju celulozni prah. Njega kasnije mešaju sa glicerolom, a smesa postaje meki hidrogel od kojeg proizvode zavoje, piše reuters.
"U Singapuru godišnje konzumiramo oko 12 miliona durijana od kog jedemo samo 'meso', a ljuska i semenke se bacaju", rekao je profesor Vilijam Čen, direktor programa za nauku i tehnologiju hrane na NTU -u. Međutim, napomenuo je kako se ta tehnologija može koristiti i za druge ostatke poput ljuski soje i žitarica.
Istraživači kažu da je korišćenje otpadnih materijala i kvasca za antimikrobne zavoje isplativije od proizvodnje konvencionalnih, čija antimikrobna svojstva potiču od skupljih metalnih jedinjenja poput jona srebra ili bakra.
Tagovi
Ostaci hrane Zavoji Stočna hrana Bacanje hrane
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🟢 RIJETKO VIĐEN PRIZOR IZ PRIRODE! Kod šume u blizini Srednje Lipnice pronađena je velika zelena gusjenica sfinge – dugačka i neobična, ali potpuno bezopasna. Rijetko se može vidjeti ovako krupan primjerak! 🦋 Nakon preobražaja iz ove gusj... Više [+]
🟢 RIJETKO VIĐEN PRIZOR IZ PRIRODE!
Kod šume u blizini Srednje Lipnice pronađena je velika zelena gusjenica sfinge – dugačka i neobična, ali potpuno bezopasna. Rijetko se može vidjeti ovako krupan primjerak!
🦋 Nakon preobražaja iz ove gusjenice izlazi noćni leptir "Jetrenka sfinge", krilat div sa rasponom krila oko 10 cm. Prepoznatljiv je po plavo-crnim poljima na donjim krilima i snažnom tijelu.
Ova vrsta je rijetka i izuzetno korisna za prirodni balans.
📸 Podijelio sam ovo jer vjerujem da malo nas zna da ovako nešto postoji u našim krajevima.
Ako je i ti nekad vidiš – ne diraj, ne ubijaj – samo posmatraj!
#Priroda #Sfinga #Gusjenica #Leptir #Bosna #RijetkiPrizori #Lipnica
Selma Mujić
pre 15 sati
Lajk, ali ne bih preživjela da ga sretnem :D fobija Lajk, ali ne bih preživjela da ga sretnem :D fobija