Jelena Janković Ristić iz Beograda godinama izrađuje slavske kolače po narudžbini, a za Agroklub otkriva kako ga napraviti, ukrasiti i koje greške treba izbegavati.
Sezona krsnih slava je uveliko počela, a slavski kolač, žito i vino su najvažniji simboli obeležavanja ovog duhovnog praznika u gotovo svim pravoslavnim domaćinstvima širom Srbije. Domaćice tog dana na trpezu najpre iznose ukrašen slavski kolač, dok domaćin toči vino iz podruma. Posan ili mrsan, slavski kolač se reže u obliku krsta, naliva vinom i lomi uz zdravicu domaćina i blagoslov da ukućani budu zdravi, a godina rodna.
Recepti za slavski kolač se razlikuju od domaćice do domaćice. Neke godinama mese i ukrašavaju na isti način, dok druge svake godine pronalaze nove tehnike. Najveća glavobolja svima je između ostalog, kako da kolač u rerni ne pukne?
Jelena Janković Ristić iz Beograda godinama izrađuje slavske kolače po narudžbini, a jedan od njih se nedavno našao i na luksuznim telegramima Pošte Srbije, pa smo je pitali kako ih ona pravi. Za početak razgovora, pojašnjava nam kako je još od malih nogu zavolela testo i kada je odlučila da svoje umeće prikaže na fejsbuk instagram stranici najlepsi_slavski_kolac.
"Mama mi je Banjalučanka i majstorije od testa su njen fah. Ona je učila od svoje majke, a sestre i ja od nje", kaže ona.
Priseća se dana kada su njene mlađe sestre razvlačile kuglice od testa svaki put kad njihova mama nešto mesi, a svake godine je mesila i slavski kolač.
"To je bila tradionalna pogača koju ona preksti krupnim pletenicama. Sa druge strane, tatina mama je sa Kosmeta i dobar je poznavalac prizrenske tehnike za ukrašavanje", ističe naša sagovornica i dodaje da je jedne godine na Svetog Nikolu predložila da objedine obe tehnike.
Kolač je, kaže, bio lep, ali ni blizu onima koje pravi danas. Stranicu na instagramu je pokrenula tajno i nastavila da vežba i usavršava se. Profil su ubrzo otkrile njene sestre i pomogle joj da svoju ljubav prema testu podeli sa većim brojem ljudi.
Recept po kome ona mesi slavski kolač bez jaja, margarina, ulja, putera, rado je podelila sa nama.
"Potrebno je pripremiti 1400 grama brašna, 25 grama kvasca, kašiku šećera, kašiku soli i oko 650 mililitara mlake vode", navodi ova majstorica za testa.
Kako dodaje, za formiranje slavskog kolača najbitniji su vreme i strpljenje, a naraslo testo treba obavezno premesiti bar dva puta. U procesu oblikovanja kolača, kaže, samo testo treba da narasta od 45 minuta do jednog sata.
"Testo koje je dobro naraslo neće pucati tokom pečenja. Kako bi se uhvatila lepa korica, a kolač postao rumen, premazuje se uljem", pojašnjava ona.
Najčešća greška koju ona primećuje tokom komunikacije sa domaćicama različitih životnih dobi je, ističe, to što koriste previše kvasca. Na količinu od 1400 grama brašna, upozorava, stavlja se polovina kockice svežeg kvasca.
"Jedna od grešaka je premazivanje kolača jajima ili smešom jaja i mleka, jer se vrlo često desi da testo zagori i postigne se suprotan efekat od onog zdravog rumenila koje svi vole", napominje i dodaje da svako ko misli da u sat vremena može da napravi ukusan i lep slavski kolač, grdno se vara.
Kada je reč o ukrasima, kaže, oni se prave od takozvanog slanog testa, a sastojci su brašno, so i voda, a ona nam objašnjava šta sve koristi od alata.
"Kada se zamesi kako valja, testo ima strukturu sličnu plastelinu, te je pogodno za oblikovanje. Za pravljenje figura služimo se najrazličitijim pomagalima - od najobičnijeg čepa, čačkalice, preko crkvenog krsta do najrazličitijih modli, šablona i kalupa."
Ponosna na sav trud koji je postigla do sada, zajedno sa sestrama koje obučava, ova vredna žena ističe da su njihove rukotvorine od testa pronašle mesto na hramovnim slavama, jubilejima kao i u rukama Patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve i drugih crkvenih velikodostojnika.
"Više od svega raduje me činjenica da smo svojim zalaganjem podstakli mnoge mlade parove da počnu da slave slavu, a mlade domaćice da se same oprobaju u pravljenju i ukrašavanju slavskog kolača. Ove godine, za Aranđelovdan, najveću slavu u Srba, u više od 300 domova, našle su se naše male rukotvorine od testa", zaključuje.
Foto prilog
Tagovi
Autorka