Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Revolucija hrane 5.0.
  • 04.06.2018. 16:00

Šta će biti na jelovniku 2030. godine?

Kako će izgledati uobičajeni jelovnik 2030. godine? Šta ćemo jesti, s obzirom na opadanje proizvodnih resursa zbog željenog ekonomskog rasta? Kako ćemo jesti u budućnosti? Globalna proizvodnja hrane ima direktan uticaj na klimatske promjene. Ono šta ćemo jesti više nije privatna stvar, već daleko važnija, to je sada deo globalne problematike.

Foto: Pixabay/rawpixell
  • 990
  • 77
  • 0

Populacija ljudi neprekidno raste brže u odnosnu na razvoj proizvodnje hrane. Smatra se da će, za samo 30 godina, na Zemlji biti preko 9 milijardi ljud . Naučnici već dugo traže nove izvore hrane, analizirajući postojeće, izrađuju potpuno nove oblike hrane. U nastavku donosimo analizu problematike odnosa prema hrani. Uz navedeno predstavljamo šta bi moglo biti na porodičnom stolu za dvadeset godina.   

Mnogi stručnjaci se slažu kako na svetu postoji sasvim dovoljno kapaciteta za proizvodnju zdrave hrane. Međutim, problem je, kako ističu, distribucija i oblik hrane. Hrana je materijal koji se uglavnom sastoji od makronutrijenta (belančevina, ugljenih-hidrata i masti) koji se koriste u telu organizma za održavanje rasta, popravljanja vitalnih procesa i snabdevanjem energijom, te manjim delom mikronutrijenata (minerala, vitamina…). Za normalno funkcioniranje organizma vrlo je važan odnos makronutrijenata u hrani koja se konzumira.

Meso je ozbiljan problem!!!

Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bil Klinton je jednom prilikom izjavio: “Jednog dana sam shvatio da sam osoba visokog rizika za sebe, ali i okolinu, zato sam odlučio da se više neću igrati s tim. Hteo sam da doživim sretnu starost i budem deda svojim unucima. Odlučio sam da promenim svoju ishranu da bih povećao izglede za bolju budućnost svog zdravlja, ali i planete”. To je razlog zašto je Klinton odlučio da izbaci životinjske proizvode iz svog svakodnevnog tanjira.

Stoka predstavlja 60% svih sisara na Planeti, ljudi je 36%, a samo 4% divljih sisara

Meso, mlečni proizvodi, jaja i šećer su vrhunske ubice razvijenih zapadnih država. Proizvodnja goveđeg mesa ispušta više stakleničkih gasova od svih automobila u svetu. Pomenuti problem je usko povezan sa klimatskim promenama. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (Food and Agricultural Organisation - FAO) svega 5% od ukupne proizvodnje biljne hrane u zapadnim zemljama koristi se direktno u ishrani ljudi. Dok 85% biljne hrane (žitarica, uljarica, krmnih kultura…) se koristi za ishranu životinja. Preostali deo se koristi u raznim industrijama (farmacija, bioenergija itd).

U industrijskoj proizvodnji životinjskih proizvoda koriste se visokoproteinska biljna krmiva koja imaju negativan uticaj na planetu. Zašto? Nedostatak plodnog zemljišta, deforestacija, dezertifikacija zemljišta, deruralizacija (globalne kompanije), transport… Na primer, zapadnoevropske države preko 50% potreba za životinjskim krmivima dovoze iz Južne Amerike. S druge strane, Evropa može potpuno da prehrani svoje stanovništvo ako se promeni pohlepni sistem zarade i promovisanje pogrešnih uzora u medijima.

Svinjetina, govedina, piletina da ili ne?

Sve je to paradigma. Percepcije za konzumacijom mesnih prerađevina su povezane uz ekonomsku razvijenost naroda. Donedavno mesne prerađevine je konzumirao samo ekonomski stabilniji sloj društva. Dana je meso jeftino. Siromašne porodice mogu sebi da priušte meso na tanjiru. Paradigma o konzumiranju mesa se toliko uvukla da je teško zamisliti život bez šnicli, kobasica, iako ne postoje pravi razlozi za konzumiranje mesa. Ono je više štetno nego korisno. Želja za mesom je povezanija uz društvene karakteristike nego uz stvarne fiziološke potrebe.

Drugo pitanje u vezi sa potražnjom mesom. Zašto delimo životinje u grupe koje manje odnosno više vrede u našim očima? Svinju gledamo s percepcijom da je to stvar, nešto sto ćemo pojesti. U isto vreme, na primer, prema kućnim ljubimcima se odnosimo s pažnjom i ljubavlju. Koja osobina svrstava životinje u manje vrednije od drugih.

Nažalost, zbog krive pretpostavke prema hrani, potražnja za mesom je u blagom porastu na globalnom tržištu. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (World Health Organization - WHO) potrošnja mesa po glavi stanovnika u razvijenim zemljama je preko 200 kilograma. Dok u zemljama u razvoju konzumirane količine mesa dosežu 50 kilograma. Pre 60 godina potrošnja mesa u razvijenim zemljama je bila do 40 kilograma po potrošaču. Rastuća potražnja za životinjskim proizvodima ima neželjeni uticaj na životnu sredinu. Na primer, biće više industrijske proizvodnje velikih razmera, koje se često nalaze u blizini urbanih centara, a to donosi niz ekoloških i javnih zdravstvenih rizika.

Trend minimalizacije

Manje je više! Zašto novi trend življenja sve više ulazi u domove mnogih porodica šitom sveta? Sve više ljudi prepoznaje razliku između bitnih i nebitnih stvari. Velika je praznina između želja i potreba. Mnogi ljudi biraju da žive minimalistički život koji nije opasan po okolinu. Oni razumeju da manja potrošnja zahteva manje prirodnih resursa. Ti ljudi biraju razliku i ne stoje na marginama. Naš svet postaje sve složeniji. Pojedinci imaju pravo na sopstveno mišljenje. Iz tog razloga postoji sve veća lična tražnja za mnogim prednostima koje nudi minimalizam. Minimalizam nudi život s manje stresa, manje distrakcije, više slobode i više vremena.

Manje zahteva, više hrane! Konzumacija hrane nije zabava, kakvom je često doživljavamo, navodi Jošua Filds Milbern (Joshua Fields Millburn), minimalist. “Obraćam se hrani kao da je pokretač mog tela, sa željom da se osećam sjajno tokom celog dana, da me čini zdravim”. Te stvari Džošua smatra najvažnijim kada se konzumira hrana, a nakon toga dolazi uživanje u svakom obroku. Trend minimalizma je način života odnosno promena temeljnih percepcija o konzumiranju resursa. Ne postoje pisana pravila, sami ih kreirate. Danas, vise od 50 miliona ljudi živi znatno bolji život zahvaljujući prepoznavanju osnovnih potreba i želja, pri tome koristeći minimalne količine energije.

Kružna ekonomija

Prema definiciji to je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje deljenje, pozajmljivanje, ponovno korišćenje, popravljanje, obnavljanje i recikliranje postojećih proizvoda i materijala, što je duže moguće, da bi se stvorila dodatna - duža - vrednost proizvoda. Na taj način produžava se životni vek proizvoda i istovremeno smanjuje količina otpada. Ovo se temelji na potrošnji i odnosu prema energiji koja se koristi u svakodnevnom životu stanovništva.

Nije baš iznenađujuće da je globalni sistem hrane opisan kao "majka svih složenih sistema". Model industrijske proizvodnje koji koristimo za proizvodnju i distribuciju većine hrane ne koristi efikasno resurse i ima niz ozbiljnih problema. Na primer, između 30% i 50% posto hrane izgubi se pre konzumacije. Način na koji proizvodimo hranu izaziva široku prirodnu degradaciju. Tu situaciju će uveliko pogoršati rast stanovništva i prebacivanje demografskih pokazatelja u narednih 30 godina. Jasno je da klima, geografija, infrastruktura, dostupnost resursa, metode proizvodnje hrane, prehrambene navike i mnogi drugi uticajni faktori uveliko variraju širom sveta, pa su izazovi povezani s proizvodnjom hrane vrlo kontekstni.

Kad krava postane crpilište mleka i traka za proizvodnju telića - nastupa veganstvo

Zagovornici kružne ekonomije navode kako bi čovečanstvo trebalo da preispita osnovne navike potrošnje hrane, načine proizvodnje hrane, promeni odnos prema otpadu u proizvodnji, te da koristi moderne tehnologije da bi se smanjio negativan uticaj na ekonomske, sociološke i ostale karakteristike pojedine sredine.

Što je na jelovniku (2030.)

3D (Three-dimensional) hrana. Željeni oblici na tanjiru će biti isprintani. Preko interneta će moći će da se naruči željeni oblik i tekstura hrane sa željenim sadržajem nutrijenata. Već danas, komercijalne kuhinje, pekare i poslastičari koriste 3D štampače za izradu hrane da bi uštedeli vreme i trud. Umesto slogana od polja do stola, "IT kuvari" kažu od piksela do vašeg tanjira.

Morske alge uzimaju sve veći značaj u modernim kuhinjama širom sveta. Mnogi naučnici navode da su alge stabilno rešenje nedostatka hrane odnosno izvrsna zamena za životinjske prerađevine. Morske alge su najbrže rastuće biljke. U istočnoazijskim zemljama konzumacija algi ima ustanovljenu tradiciju. Stručnjaci prognoziraju da će proizvodnja i prerada algi biti jedna od najjačih prehrambenih industrija za nekoliko godina.

U 2013. godini naučnik Mark Post je izradio prvi laboratorijski "burger". Izrada jednog takvog burgera investitore je koštala oko 325 hiljada američkih dolara. Tehnologija je toliko napredovala da isti "lab-burger"danas vredi oko 10 dolara. Izraelski startap Future Meat Technology navodi kako će krenuti s komercijalnom proizvodnjom "lab-burgera" koji će koštati svega 2,30 - 4,50 dolara. Cilj je da se krene s prodajom krajem ove godine. "Ponestaje nam zemlje, vodeni resursi su pod znakom pitanja, pa ako želimo da nastavimo da hranimo rastuću populaciju ne samo na zapadu, već i u Kini i Indiji, gde se ljudi kreću prema prehrani u zapadnom stilu, onda moramo iz korena da promenimo način proizvodnje mesa” navodi Jakov Nahmias  (Yaakov Nahmias), osnivač i glavni naučnik Future Meat Technology.

Insekti – bolji proteini, manje zagađenja. Prvo progledaj, otvori um, a zatim otvori usta. Prema podacima FAO-a iz 2013. godine postoji skoro 2 hiljade jestivih vrsta insekata. Prošle godine počela je velika kampanja konzumacije skakavaca u Finskoj. Praksa jedenja insekata postala je uobičajena, a taj će trend verojatno rasti kako Finci postaju sve više ekološki svesni. Kao izvor životinjskih belančevina, insekti zahtevaju deset puta manje prostora od goveda.

Revolucija hrane 5.0

Dobra vest! Možete jesti kada ste gladni i možete jesti sve dok ne budete puni.  Jednostavno odaberite pravu kategoriju hrane za sebe. Reč je o sirovoj biljnoj hrani (eng. Raw Food). Definicija sirove prehrane  je prehrana koja podrazumeva konzumiranje namirnica u njihovom što prirodnijem stanju, odnosno namirnica koje su minimalno prerađene ili termički obrađivane do maksimalno 45°C. Zahvaljujući promovisanju popularnih dokumentaraca, knjiga, blogova i inovativnih brendova prehrambenih proizvoda na bazi biljaka, ishrana bazirana na biljnim hranjivima je brzom porastu. "Pozitivni efekti na životnu su jasni: energetski je efikasnije jesti biljke nego hraniti životinje biljkama, a zatim jesti životinje", kaže Džesika Grin (Jessica Green), pomoćnica profesora studija zaštite životne sredine na Univerzitetu u Njujorku.

Revolucija hrane 5.0. je novi pokret u Nemačkoj koji traži nova rešenja za budućnost prehrambene industrije. Nedavno je započeo sajam u Berlinu koji će se održati tekom naredna četiri meseca. Cilj sajma je da kroz razne radionice odgovori na jednostavna pitanja. Šta ćemo jesti? I kako ćemo jesti?


Tagovi

Hrana Distribucija hrane Prehrambena industrija Meso FAO WHO Trend minimalizacije Kruzna ekonomija Resursi 3D hrana IT kuhari Morske alge Lab-burger Insekti Finska Sirova biljna hrana Revolucija hrane 5.0.


Autor

Vladimir Miloš

Više [+]

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Holandiji, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dve dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Rizikuj! - Ako pobediš bićeš srećan, a ako ne pobediš bićeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.