Pretraživanje tekstova
Za slatke šljive, recimo sorte madžarka, trebaće manje šećera, dok za kiselije sorte, kao što je stenlej potrebno je više šećera.
Džem je želirani proizvod dobijen ukuvavanjem svežeg, zamrznutog, ili poluprerađenog voća, uz dodatak šećera, pektina i kiseline. Tehnološki proces proizvodnje džema od šljiva sastoji se od pripreme voća i ukuvavanja voćne mase i šećera uz dodatak pektina i kiselina.
Šljive se pre kuvanja, kako kaže savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Jagodina Vesna Jevtić, moraju dobro oprati, pošto se ne ljušte. Oštećeno voće, buđavo i strane primese potrebno je ukloniti. Pored nečistoća, pranjem se uklanjaju mehaničke nečistoće i rezidue pesticida korišćenih u zaštiti biljke.
"Koštice se mogu izdvojiti ručno ili mašinski. Nakon toga, pripremljeno voće se može samleti ili usitniti na manje komade. Posle mlevenja voće se ukuvava na nižim temperaturama dok ne omekša, a kada su šljive omekšale, dodaje se šećer i kuva uz konstantno mešanje, na srednjoj temperaturi od 55 do 60 stepeni Celzijusa", kaže Jevtićeva i dodaje da se odnos suve materije dodatog šećera i suve materije iz voća za svaku vrstu džema određuje posebno.
TOP pet kombinacija za pekmez od šljiva - sa kojim se ukusima slaže?
Kuvanjem na tradicionalan način, količina šećera koja se dodaje zavisi od ukusa i od vrste šljiva. Za slatke šljive, recimo sorte madžarka, trebaće manje šećera, dok za kiselije sorte, kao što je stenlej potrebno je više šećera. Nakon par sati kuvanja, može da se doda pektin, koji daje želiranu strukturu džemu.
Pre nalivanja džema od šljive, treba pripremiti ambalažu koju prethodno treba dobro oprati, isprati vrelom vodom, ocediti i suve tegle sterilisati. Vrelog ga nalivati u vruće sterilisane tegle, zatvoriti i obrnuti na poklopac, kako bi se vakumirao i time produžio njegov rok trajanja. Temperatura ne sme da bude ispod 80 stepeni Celzijusa. Džem od šljiva se može pakovati u staklene tegle (za široku potrošnju), limenke (namenjeno za konditorsku industriju), i plastičnu ambalažu (namenjeno ugostiteljskim objektima).
"Dobro ukuvan može da se čuva na sobnoj temperaturi do jedne godine. Zbog većeg procenta šećera, nije sklon kvarenju i nije neophodno da se čuva na sniženoj temperaturi. Po pravilniku o kvalitetu voćnih džemova, on mora da sadrži najmanje 60 odsto rastvorljive suve materije određene refraktometrom, osim kod proizvoda kod kojih je šećer delimično ili u potpunosti zamenjen zaslađivačima", kaže Jevtićeva i dodaje da džem od šljiva ima široku primenu, kako u domaćinstvu tako i u prehrambenij industriji.
Podsetimo, ove godine rod šljiva smanjen je za 30 odsto, a cena je kako kažu proizvođači na ivici rentabilnosti.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Džem od šljiva Vesna Jevtić Kuvanje šljiva Stenlej Madžarka Pakovanje džema Pravljenje džema
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.