Pretraživanje tekstova
Đuzepe Manco, ambasador Italije u Srbiji, ukazao je da je jedan od problema srpskih privrednika to što su mašine na kojima rade stare i po 30 godina
"Svaki peti zaposleni u Srbiji radi u industriji hrane, a 17% nacionalnog dohotka dolazi iz ove privredne grane. To dovoljno govori koliki su naši potencijali u ovoj oblasti", rekao je ministar poljoprivrede Željko Sertić u Milanu na konferenciji "Korišćenje potencijala poljoprivrede i prehrambene industrije u cilju jačanja bilateralnih odnosa između Srbije i Italije".
Sertić je dodao kako Italiju u tome smislu Srbija smatra najvećim ekonomskim partnerom u robnoj razmeni, prenose Novosti. Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije istaknuo je kako treba imati na umu da je u poslednjih nekoliko godina poljoprivredna proizvodnja u Srbiji duplirana. "U poslednjih pet godina, poljoprivredna proizvodnja je duplirana. Od 142 miliona dolara u 2009. godini, lane smo došli do 274 miliona dolara", pojasnio je Čadež.
Čadež je naglasio da u Srbiji oko 6.800 firmi radi u sektoru poljoprivrede te dodao da je naša zemlja najveći regionalni proizvođač voća i povrća, ali i mesa!
Velike mogućnosti proizvodnje treba iskoristiti u svoju konkurentsku prednost, prilikom čega postoje velike mogućnosti za zajednički nastup srpskih i italijanskih poduzetnika, istaknula je i Ana Hrustanović, ambasador Srbije u Italiji. Italija bi pridonela novim tehnologijama, znanjem i investicijama, a Srbija je atraktivna zbog kvalitetne radne snage i mreže trgovinskih odnosa sa drugim državama.
Foto: depositphotos.com/branex
Izvori
Tagovi
Marko Čadež Privredna komora Srbije Italija Ana Hrustanović Proizvodnja hrane Željko Sertić Ministarstvo poljoprivrede
Autorka
Više [+]
Marina je urednica u Agroklubu, specijalizovana za agrobaze. Diplomirani je magistar agronomije.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!