Pretraživanje tekstova
Nazivi koji se koriste za mesne proizvode i njihove biljne zamene već dugo izazivaju rasprave unutar EU. Evropska komisija sada je predstavila predlog kojim bi određeni nazivi dobili zakonsku zaštitu.
Evropska unija preduzima nove korake prema jasnijem označavanju mesnih proizvoda, ali ključni nazivi poput "kobasica", "burger" i "odrezak" za sada ostaju nezaštićeni, piše Nieuweoogst.
Nazivi koji se koriste za mesne proizvode i njihove biljne zamene već dugo izazivaju rasprave unutar EU. Evropska komisija sada je predstavila predlog kojim bi određeni nazivi dobili zakonsku zaštitu, ali ključni izrazi poput kobasica, burger i odrezak nisu uvršteni na listu zaštićenih termina.
Organizacije Farm Europe i EAT Europe, koje se već duže zalažu za jasnije i strože definisanje mesnih naziva, pozdravile su inicijativu, ali ističu kako je ona nedovoljna. "I dalje je teško razumeti zašto se osnovni pojmovi poput 'burger', 'kobasica' i 'odrezak' isključuju iz zakonskih odredbi, iako se upravo ti nazivi najviše zloupotrebljavaju u marketinškoj promociji zamenskih proizvoda", navodi se u zajedničkom saopštenju dveju organizacija.
Prema predlogu Komisije, nazivima poput govedina, teletina, svinjetina, živina, piletina, ćuretina, patka, guska, jagnjetina, ovčetina, kozetina, kao i batak, filet, lumbalni dieo, rebarca, plećka, kolenica, kotlet, krilo, prsa, but, ribeye, T-bone i slanina moći će da se nazivaju isključivo proizvodi životinjskog porekla.
EK ističe kako želi zakonski da ugradi jasna pravila u vezi sa imenovanjem mesnih proizvoda unutar revidiranog predloga uredbi o zajedničkoj organizaciji tržišta, što je deo šire Zajedničke poljoprivredne politike.
Sud zabranio izraze veganska piletina i svinjetina jer zavarava potrošače
Za organizacije Farm Europe i EAT Europe, naziv proizvoda nadilazi sferu marketinga jer on direktno utiče na informisanost potrošača, njihovo zdravlje i opštu dobrobit. "Potrošači moraju dobiti precizne informacije, posebno o hranljivoj vrednosti i stepenu obrade proizvoda koje kupuju. Transparentnost znači nazvati hranu pravim imenom", poručuju.
Za mlične proizvode već duže vreme važe stroža pravila označavanja, a organizacije izražavaju zadovoljstvo što se slični standardi sada primenjuju i na meso.
Kampanja pod nazivom "Reči imaju značenje", koju su Farm Europe i EAT Europe pokrenuli u oktobru 2024., imala je za cilj upravo ovakve zakonske promene. Nedavno su te organizacije uputile službeni apel evropskim poverenicima za zdravlje i dobrobit životinja Oliveru Varheljiu i za poljoprivredu Kristofu Hansenu, pozivajući na dodatnu regulaciju.
Nakon letnje pauze, očekuje se nastavak rasprave u Evropskom parlamentu, a 14. oktobra organizacija EAT Europe predstaviće studiju o održivosti ishrane. U fokusu studije biće transparentnost u prehrambenom lancu, informisanje potrošača, stepen obrade hrane i laboratorijski uzgojeno meso.
Tagovi
Farm Europe EAT Europe Ključni nazivi Evropska komisija Životinjskog porekla
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklista, hedonista (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim štampanim medijima, a poslednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvonedeljnog časopisa za poljoprivredu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 3 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.