Pretraživanje tekstova
U Opštoj zemljoradničkoj zadruzi "Srem" veruju da su pred njima bolji dani, pa sa verom u svetliju budućnost zadrugarstva dočekuju 70. rođendan koji će biti obeležen u martu, a nadaju se da će moći i ubuduće da planiraju još ovakvih jubilarnih proslava.
U Srbiji ima preko 50.000 hektara zadružne zemlje koja je u velikoj većini definisana kao društveno vlasništvo. Zadrugari okupljeni u Opštoj zemljoradničkoj zadruzi "Srem" u Inđiji, kao i mnogi drugi širom zemlje, sa olakšanjem su dočekali usvajanje Zakona o zemljoradničkim zadrugama početkom godine koji je konačno pružio mogućnost definisanja imovinsko-pravnih odnosa. Na ovaj zakon se čekalo više od deset godina, a zadrugarstvo je često u tom periodu bilo na ivici opstanka.
U teškim uslovima je funkcionisala i najstarija inđijska zadruga "Srem", koja zbog velikih površina obradive zemlje i širokog obima posla ima 64 stalno zaposlena radnika. Prema rečima direktora Ane Nebesni, odmah po donošenju pomenutog zakona, krenulo se sa uknjižbom imovine. "Ovaj proces nije nimalo lak i ne verujem da ćemo ga završiti do kraja godine. Imamo mnogo problema sa zemljom, sa građevinom, ali se nadamo da ćemo taj posao uspešno privesti kraju. Što se pre uknjižimo zemlju, to je za nas bolje jer nam se pruža mogućnost da konkurišemo za bankarske kredite kako bi pospešili proizvodnju, što do sada nismo mogli bez zakona koji bi u potpunosti definisao naš rad", kaže Ana Nebesni.
Upravo nemogućnost podizanja kredita, a samim tim ulaganja u proces proizvodnje i proširivanja postojećih kapaciteta doveo je ovu zadrugu na ivicu opstanka, ali sada već sa olakšanjem gledaju u budućnost. "Ovo je ključni korak napred jer je zadružna zemlja svrstavana u društvenu svojinu što nije predviđeno Ustavom, a sada će konakčno biti zavedena kao zadružna" ističe Nebesni.
Za same zadrugare odredbe Zakona o zemljoradničkim zadrugama nisu donele ništa novo, ali jesu za zaposlene, tvrdi Nebesni, koji će sada preko kreditira doći do većih finansijskih sredstava neophodnih za ulaganje, što je veoma bitno u trenutku kada su subvencije države umanjene. Dakle, Zakon je donet, mogućnosti su brojne i sada je na zadrugama da se izbore na tržištu u plasiranju svojih proizvoda.
U Opštoj zemljoradničkoj zadruzi "Srem" veruju da su pred njima bolji dani, pa sa verom u svetliju budućnost zadrugarstva dočekuju 70. rođendan koji će biti obeležen u martu, a nadaju se da će moći i ubuduće da planiraju još ovakvih jubilarnih proslava.
Tagovi
Zemljoradnička zadruga Srem Inđija Ana Nebesni Zadružna zemlja Bankarski krediti Uknjižba imovine
Autor
Više [+]
Glavni i odgovorni urednik televizije "Fruška gora", autor i voditelj poljoprivredne emisije "Zdrav domaćin".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.