Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda i biodiverzitet
  • 28.10.2019. 08:00

Broj ptica smanjio se za 85%, stižu li nam "tiha proleća"?

Prema rezultatima dugogodišnjeg istraživanja nemačkog biologa Petera Bertholda, broj ptica smanjuje se neverovatno brzinom. U nekim područjima beleži se pad do 85% u upoređenju pre tridesetak godina. To je posledica urbanizacije i intenzivne poljoprivredne prakse.

Foto: Depositphotos/Iakov
  • 388
  • 216
  • 0

Prema rezultatima dugogodišnjeg istraživanja nemačkog biologa Petera Bertholda, broj ptica smanjuje se neverovatnom brzinom. U nekim područjima beleži se pad do 85% u poređenju pre tridesetak godina. To je posledica urbanizacije i intenzivne poljoprivredne prakse.

U narednim godinama očekuje se pojava "tihih proleća"

Pojam "tiho proleće" odnosi se na razdoblje buđenja prirode bez cvrkuta ptica. Prema rečima P. Bertholda, trenutno stanje u populaciji ptica u ruralnim područjima vrlo je zabrinjavajuće. "Smanjenjem broja domaćih životinja na malim gazdinstvima i povećanjem grla na velikim farmama, uništava se suživot prirode i čoveka. Prošlog leta u nekim područjima bilo je gotovo nemoguće pronaći jedinke lastavica. One iste ptice koje su generacijama dolazile sa juga u štale širom Evrope. One ptice koje svi relativno dobro poznajemo i koje su najavljivale kada će padati kiša. Teško je samo pomisliti kako ih više nema", navodi biolog. 

Golo ratarenje, najveći je neprijatelj bioraznolikosti

Upotrebom teških oruđa, mineralnih đubriva i pesticida, zauvek se promenio ne samo pogled na proizvodnju hrane već i sama priroda. Prirodni ciklusi su prekinuti. Balans razmene resursa i suživot organizama je izgubljen. Brojnim životinjskim i biljnim organizmima preti izumiranje, tvrdi biolog Berthold.

"Intenzivnim ratarenjem, setvom svega nekoliko poljoprivrednih useva na velikim površinama, uništavaju se prirodna staništa ptica i drugih organizama. Spaljivanje žetvenih ostataka, oranje i ostavljanje pooranog tla bez biljnih ostataka, smatra se najnepovoljnijim stanjem koje poljoprivrednici mogu uraditi za ptice i ostale organizme određenog područja. Navedenim aktivnostima uništava se hrana za ptice (insekti), kao i njihova staništa. Ratarenje bez primene organskih đubriva odnosno bez primene zelenih praksi, ozbiljno degradira životnu sredinu u kojoj se te aktivnosti sprovode. Ptice koje grade svoja gnezda na zemljištu, najugroženije su zbog povećanja površina i intenzivne obrade tla", navodi Berthold.

Urbanizam na selu

Kako dalje navodi, vrste ptica poput lastavica, ptice koje grade gnezda na okućnicama suočavaju se sa nestašicom hrane. Seoska gazdinstva pretvaraju se u urbanistička. Broj domaćih životinja smanjio se. "Danas, može se slobodno reći kako tipično selo nema životinja. Nekad nezamislivo, danas je uobičajeno. Kako nema domaćih životinja tako više nema sinergije među pticama, insektima i životinjama. Ptice su prisiljene da pronađu hranu na nekim drugim područjima. A to je često diskutabilno.

Svetla "grada“, danas i sela uzrokuju izrazite poremećaje u prirodi. Veštačka svetla predstavljaju problem kod spavanja ptica, ali i aktivnosti insekata. Najveći broj insekata aktivan je noću zbog izbegavanja prirodnih predatora. Veštačkim osvetljenjima ponašanje insekata je uznemireno. Iz tog razloga i populacija insekata se značajno smanjila. Smanjivanjem broja insekata smanjuje se dostupnost hrane pticama", upozorava Berthold, ali i nudi rešenja.

Šta možemo, prema njemu, učiniti?  

  • Oranje izbegavati - oranjem se uništavaju prirodna staništa insekata i drugih korisnih mikroorganizama. Primeniti praksu redukovane obrade zemljišta (mintill, strip-till, no-till)
  • Zabraniti spaljivanje žetvenih ostataka,
  • Redukovati upotrebu pesticida i fabričkih đubriva,
  • Koristiti organska đubriva, siderate i pokrovne useve,
  • Setva, sadnja i održavanje prirodnih staništa oko parcele i na samoj proizvodnoj površini,
  • Podsticati uzgoj domaćih životinja zbog bioraznolikosti,
  • Ugasiti svetlo kada je ono nepotrebno,
  • Podsticati ruralno stanovništvo na održavanje prirodnih staništa za životinje,
  • Prezentovati važnost biodiverziteta deci u školama,
  • Provoditi više vremena u prirodi kako bi shvatili lepotu prirode i kako bi prepoznali posledice koje uzrokuje čovek toj istoj sredini.

Ovo se smatra globalnim problemom. Svaki pojedinac svojim ponašanjem i aktivnostima može da utiče pozitivno ili negativno na buduću egzistenciju ptica. Poljoprivreda igra veliku ulogu u navedenoj problematici, stoga nosi i ogromnu odgovornost. Nadajmo se kako do fenomena tihog proleća nikada neće doći.  


Tagovi

Poljoprivreda Ptice Bioraznolikost Priroda Insekti Biolog Ratarstvo


Autor

Vladimir Miloš

Više [+]

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Holandiji, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dve dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Rizikuj! - Ako pobediš bićeš srećan, a ako ne pobediš bićeš mudriji.