Karakterističan znak bolesti je crvenilo glavnog lisnog nerva iznad klipa - što predstavlja i najpouzdaniji pokazatelj prisutnosti bolesti
Period mlečne zrelosti kukuruza, krajem jula i početkom avgusta, vrijeme je kada se javljaju prvi simptomi crvenila lista. Početne promene prepoznaju se po pojavi crveno-ljubičaste boje na listovima, delimično na lisnim rukavcima, komušini, ali i na pojedinim delovima stabla.
Karakterističan znak ove bolesti, kako navodi Iskra Arapović, viši stručnjak za žitarice i povrtlarstvo PSSRS, je crvenilo glavnog lisnog nerva iznad klipa - što predstavlja i najpouzdaniji pokazatelj prisutnosti. U narednim fazama, promena boje postupno se širi i na ostale delove biljke.
Do faze mlečne zrelosti simptomi su u potpunosti neprimetni, biljke ne zaostaju u porastu, a cvetanje i oplodnja se odvijaju normalno do pojave prvih simptoma bolesti. Crvenilo kukuruza je bakterijska bolest prouzrokovana fitoplazmom Candidatus Phytoplasma solani koja se putem vektora cikade Reptalus panzeri širi sa biljke na biljku. Na istoj parceli se mogu naći biljke sa različitim intenzitetom crvene boje.
"U sušnom periodu i pri visokim temperaturama, a nakon pojave prvih simptoma, biljke brzo venu. Sa sušenjem biljke gube crveni pigment i poprimaju karakterističnu sivu ili crnu boju stabla. Kod zaraženih biljaka zrna su nenalivena i smežurana", pojašnjava Arapović, dodavši da u slučaju nastupanja vlažnijeg i hladnijeg perioda, može doći do privremenog oporavka biljaka i usporavanja procesa uginuća, čak i delimičnog povlačenja crvenog pigmenta iz lista.
Borba protiv ove bolesti je jednim delom bazirana i na tolerantnosti hibrida kukuruza. Pojedini hibridi ispoljavaju pasivnu otpornost prema bolesti. Naravno, najznačajnije mere kontrole same bolesti je pravilan plodored, uvoditi tropoljni ili višepoljni plodored, a izbjegavati dvopoljni, naročito strna žita nakon kukuruza u slučaju da je bolest registrovana u tekućoj godini.
Suzbijanje korova po rubnim delovima parcela, kanalima i uvratinama, naročito sirka, je obavezna mera jer su ova mesta prirodni izvor fitoplazme.
"Hemijske mjere suzbijanja vektora nisu pokazale dovoljnu efikasnost pa je nužno vršiti monitoring i ozbiljno se posvetiti primeni preventivnih mera. Činjenica je da crvenilo kukuruza ozbiljno može da umanji prinos od 40%, a prema podacima s terena od 50 do 90 %. Ratari se sad u ovom periodu uveliko susreću sa gubicima prilikom skidanja silaže", dodaje Arapović.
Kako proizvođači ne bi prevremeno donosili zaključke o prisustvu bolesti, napominje da do pojave crvenog pigmenta može doći i usled nedostatka pojedinih makro ili mikroelemenata u zemljištu poput fosfora ili magnezijuma. Biljke kod kojih je odstranjen klip ispoljavaju crvenu boju zbog nemogućnosti odlaganja šećera u seme ili usled oštećenja stabla iznad klipa od kukuruznog plamenca.
Tagovi
Autorka