Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ratarski prinosi
  • 12.09.2020. 12:00
  • Kolubarski okrug, Valjevo

Dobri prinosi, ali i kvalitet ratarskih kultura u Kolubarskom okrugu

Ratari u Kolubarskom okrugu mogu da odahnu, jer su sa svojih njiva požnjeli dobre prinose pšenice, a što je još važnije i kvalitet je izuzetan. Dobar ishod pratio je i kukuruz, soja i suncokret.

Foto: Sanja Dovečer
  • 132
  • 44
  • 0

Ratari ove godine mogu biti zadovoljni prinosima i pored svih problema koji su ih pratili tokom cele godine. Ozime kulture nisu zasejane na vreme jer je u zemljištu nedostajalo vlage, ali je ipak zimski i prolećni period pšenica prebrodila u dobrom stanju. Uprkos bolestima i štetočinama, ovogodišnji prinos pšenice bio je četiri do 4,5 tone po hektaru. 

"Na području koje pokriva Poljoprivredna i savetodavna stručna služba Valjevo bilo je proizvođača koji su imali i šest do sedam tona pšenice po hektaru i to je veliki uspeh za njih, pogotovu ako se imaju u vidu uslovi u kojima inače naši poljoprivredni proizvođači ostvaruju tu proizvodnju. Na ovom području uglavnom su zastupljene manje parcele, i nikako se ne možemo meriti sa poljoprivrednicima iz Mačve ili Vojvodine", kaže Snežana Stojković Jevtić, stručna saradnica za ratarstvo PSSS Valjevo i napominje i da je mehanizacija zastarela, a zbog samog geografskog položaja često ni vremenske prilike nisu naklonjene poljoprivrednicima i setva kasni.

Plitko zaoravanje nakon žetve obogaćuje zemljište

Da bi se dobio dobar kvalitet, prvi uslov je da pšenica bude posejana u optimalnom roku. To ove sezone nije bio slučaj, ali su blaga zima i padavine u maju i junu to kompenzovale, kaže naša sagovornica i dodaje da ratari mogu biti zadovoljni i kvalitetom zrna, jer se žnjelo suvo zrno, vlaga je zadovoljavajuća - 12 do 13 procenata, što je dobro za čuvanje.

Saznajte kako na pravi način sprovesti zaoravanje strnjišta?

"Nakon žetve, ko je hteo da posluša, obavljeno je takozvano plitko zaoravanje strništa, a preporučili smo da se pri tom poslu doda određena količina uree, kako bi se sačuvale hranljive materije i vlaga. Naravno, nikako ne treba da se pale strništa, o tome smo već dosta pričali. Uništi se i sagori najproduktivniji deo zemljišta i to se ničim ne može nadoknaditi, a treba naglasiti i da je to zakonom zabranjeno i da su kazne visoke."

Jedna trećina kukuruza završi u silaži

Kukuruz je dominantna biljna kultura u valjevskom kraju i koristi se pre svega za ishranu stoke, a priprema silaže uveliko traje.

Šta je važno u pravljenju kvalitetne silaže?

"Na našem području pod kukuruzom je od 30 do 35.000 hektara i otprilike jedna trećina završi u silaži. Stočarstvo je razvijeno na ovom području, pre svega mlečno govedarstvo, ima dosta ovčara, u poslednje vreme i koze su zastupljene, a zna se da je kabasta stočna hrana jedna od najisplativijih. Sada je i period kada polako prolazi puna faza tehnološke zrelosti, a u zavisnosti od grupe zrenja, od polovine septembra počeće i berba", kaže naša sagovornica. 

Čeka se još samo lepo vreme do kraja berbe

I setvu kukuruza pratio je sušni period, ali su prolećne kiše došle u pravo vreme, a pa po onome što se može videti na terenu, kultura dobro izgleda, pa bi i prinosi mogli biti dobri.

"Padavina je bilo i u dovoljnoj količini i dobro raspoređenih, pa se nadamo da bi ovo mogla biti i jedna od rekordnih godina za prinos kukuruza u valjevskom kraju. S obzirom na uslove, kad kažemo dobar prinos misli se na prinos od šest do sedam tona po hektaru, ali biće sigurno i onih proizvođača koji će moći da se pohvale sa većim prinosima, jer su primenjivali sve agrotehničke mere onako kako struka nalaže. Ne treba zaboraviti i da je važan izbor pravog hibrida", kaže Stojković Jevtić i dodaje da se sada još nadaju lepom vremenu krajem septembra i početkom oktobra koje će omogućiti zrenje kukuruza, da vlaga bude na optimalnom nivou.

Očekivani prinosi soje i suncokreta do 3,5 tona

Suncokret i soja su izuzetno kvalitetno hranivo koje se koristi u stočarskoj proizvodnji, pa je sve više poljoprivrednika koji na svojim parcelama imaju ovu biljnu kulturu.

"Poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom mleka znaju koliko su suncokret i soja bitni za postizanje boljeg kvaliteta mleka. Soja se u Kolubarskom okrugu gaji na oko 3.000 hektara, a suncokreta je nešto manje. Uslovi za gajenje ove godine bili su povoljni i za ove dve kulture. Očekuju se dobri prinosi soje iako je ona posebno osetljiva na sušu. Procenjujemo da će i za soju i za suncokret na našem području biti prinosi oko tri do 3,5 tona po hektaru, što je dosta dobro za ovdašnje prilike."

Uskoro žetva suncokreta - prinos oko tri tone, cena viša?

Setva soje će uskoro početi, nažalost nedostaje mehanizacija, pa se koriste adaptirani kombajni zbog čega ima nešto većih gubitaka jer donje mahune koje su najprinosnije ostaju nepožnjevene.

Kako ocenjuje stručna saradnica za ratarstvo PSSS Valjevo, za ratarstvo ovo je bila dobra godina, ne samo po pitanju prinosa, već i što se tiče kvaliteta, pa će i poljoprivredni proizvođači moći da budu zadovoljni onim što su postigli ove godine.


Tagovi

Ratarske kulture Prinos soje Rod kukuruza Prinos pšenice Žetva suncokreta Snežana Stojković Jevtić Silaža Setva


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.