Novi pravilnik treba da odredi minimalne uslove kvaliteta pšenice, durum pšenice, ječma i kukuruza za industrijsku preradu, a on je usklađen sa evropskom regulativom EC 742, iz 2010. godine, koja propisuje minimalne uslove kvaliteta pšenice prilikom javnih otkupa.
Početkom naredne godine u našoj zemlji počeće da se primenjuje novi pravilnik o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda i testenina. Kako prenosi Dnevnik, taj pravilnik propisuje minimalne vrednosti parametara za pšenicu koja se prerađuje u mlinske proizvode i koristi u ljudskoj ishrani, da bi se ona odvojila od pšenice koja ide u stočnu hranu.
Kako tvrdi Dragan Živančev iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, novi pravilnik treba da odredi minimalne uslove kvaliteta pšenice, durum pšenice, ječma i kukuruza za industrijsku preradu, a on je usklađen sa evropskom regulativom EC 742, iz 2010. godine, koja propisuje minimalne uslove kvaliteta pšenice prilikom javnih otkupa.
Živančev ističe da je najveća promena, u odnosu na važeći standard za pšenicu, ta što se kod utvrđivanja kvaliteta uvode dva nova obavezujuća parametra: sadržaj proteina, kao i broj padanja, pokazatelj enzimske aktivnosti, to jest sadržaj proklijalih zrna u masi.
Dragan Živančev dodaje da je sadržaj proteina u zrnu pšenice, u poređenju s važećim pravilima, koja do sada nisu bila obavezujuća, povećan sa 10% na 10,5%. Kako napominje, to znači da je definisan kvalitet, koji mora biti zadovoljen da bi hlebno zrno moglo da se upotrebljava u ljudskoj ishrani. Novi pravilnik je pooštrio minimalnu vrednost hektolitarske mase, kao i sadržaj pojedinačnih kategorija primesa, a pre svega crnih.
Širom sveta se već odavno, prilikom otkupa, utvrđuje kvalitet pšenice na osnovu nekoliko kriterijuma, a to naravno utiče i na cenu te žitarice. Nažalost, u Srbiji se pšenica i dalje ne skladišti prema kvalitetu zrna, već se zajedno mešaju zrna različitog kvaliteta, odnosno visokokokvalitetna se meša sa pšenicom slabog kvaliteta. Međutim, kako trenutno stoje stvari, ni novi pravilnik u tom pogledu neće značajno promeniti situaciju.
Jasna Mastilović iz novosadskog Naučnog instituta za prehrambene tehnologije tvrdi da je kvalitet ovogodišnje pšenice solidan. Mastilovićeva kaže da je Srbija imala sreće, jer i pored toga što je u vreme žetve vreme bilo toplo i sa povremenim padavinama, pšenica nije proklijala, a nisu joj naškodile ni padavine tokom cvetanja, koje su uzrok pojave pokvarenog zrna. Zbog toga je procenat pšenice vrhunskog kvaliteta bio visok, a na berzama je mogao biti ponuđen po cenama višim od uobičajenih. Ipak, kako napominje ona, to se neće dogoditi, jer se naša pšenica ne razvrstava po kvalitetu, a glavni razlog je to što u silosima nema odvojenih partija za skladištenje zrna pšenice vrhunskog kvaliteta.
Dragan Živančev naglašava da, s obzirom na činjenicu da većina skladišta nema neophodnu opremu, za određivanje potrebnih parametara i za klasifikaciju pšenice, u njima otkup po kvalitetnim klasama nije moguće uraditi, dok će u nekolicini skladišta koja imaju tehničke uslove za razvrstavanje hlebnog zrna po klasama i uz setvu deklarisanog semena, najverovatnije biti razdvojena po kvalitetu. Ipak, da bi razvrstavanje potpuno zaživelo, neophodno je da postoji odnos pariteta cene i kvaliteta pšenice.
Foto: budabar / BigStock
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor