Ratari koji su, poput onih iz Botoša i okoline, umesto pšenice sejali energetsku raž, imali su dobru zaradu. Plan je bio da nakon raži, na istoj parceli poseju sirak kao drugi usev. Postrna setva je uspela samo na parcela na kojima postoje zalivni sistemi.
Vlastimir Filipović iz Botoša, po struci agronom, nije verovao da raž može da rodi tri vagona zelene mase po hektaru. To je 30.000 kilograma.
"Raž je ove godine dala prinos iznad očekivanja. Kod setve, po kvadratnom metru seje se 220 semenki. Ne govorimo o kilogramima, već o broju klijavih semenki. To je negde oko 40 kilograma. Raž ima veliku moć bokorenja i po osam bokora daje jedna stabljika. Ova energetska raž je hibrid. Bila je visoka preko 1,7 metara", objašnjava Filipović.
Otkupna cena je pet dinara za kilogram, pa se računicom dolazi do 150.000 dinara po hektaru. Ulaganja u raž su oko 100.000 dinara po hektaru - "čisto" ostaje 50.000 dinara.
"Skromna je biljka, ne iscrpljuje zemljište, ne traži hemiju protiv korova, kao što je to slučaj kod pšenice. Znači za zaštitna sredstva nema troška. Što se tiče đubriva, dali smo u jesen 100 kilograma po jutru NPK i 200 kilograma AN-a u februaru. I to je to", kaže Filipović i dodaje: "Sada je posejan sirak na toj površini. Problem je, međutim, što nemam zalivni sistem. Oni koji imaju zalivni sistem će odlično proći".
Stevan Đurđev iz Zrenjanina je jesenas smanjio površine pod pšenicom. Odlučio se da na svoje njive poseje i energetsku raž. Kaže da je usev dobro rodio, a donosi i dobru zaradu.
Raž poljoprivrednicima donosi veliku korist, jer mogu sa iste njive da imaju dva useva. Ipak, kažu da je ova godina ekstremna, pa je to nemoguće.
Filipović: Raž dala neočekivano dobar prinos
"Sirak koji smo posejali može da raste i do dva metra u visinu.To je postrni sirak. Neka i on da prinos od tri vagona po hektaru, to znači da bismo sa iste parcele imali prinos od šest vagona po hektaru. Sirak je takođe i odlična hrana za stoku, kao silaža. On je iz familije kukuruza. U svojoj stabljici ima šećer i stoka ga zato vrlo rado jede. Odličan je za preživare. Sirak gore ima metlicu. Tu su zrna i tu najviše ima energenata", objašnjava Vlastimir Filipović.
Botoški atar ima oko 4.000 hektara zemlje prve klase. Dobar deo njiva je pod sistemima za navodnjavanje. Ukoliko se pokaže da je uzgoj raži i sirka za potrebe bioelektrane isplativ, mnogi proizvođači iz sela će se opredeliti da seju ove kulture, prvenstveno umesto pšenice. Zarada je ipak na prvom mestu.
Foto: Jasna Bajšanski
Tagovi
Autorka