Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poststrna setva
  • 28.07.2017. 12:15

Energetska raž isplativija od pšenice

Ratari koji su, poput onih iz Botoša i okoline, umesto pšenice sejali energetsku raž, imali su dobru zaradu. Plan je bio da nakon raži, na istoj parceli poseju sirak kao drugi usev. Postrna setva je uspela samo na parcela na kojima postoje zalivni sistemi.

Foto: Jasna Bajšanski
  • 1.780
  • 115
  • 0

Vlastimir Filipović iz Botoša, po struci agronom, nije verovao da raž može da rodi tri vagona zelene mase po hektaru. To je 30.000 kilograma.

"Raž je ove godine dala prinos iznad očekivanja. Kod setve, po kvadratnom metru seje se 220 semenki. Ne govorimo o kilogramima, već o broju klijavih semenki. To je negde oko 40 kilograma. Raž ima veliku moć bokorenja i po osam bokora daje jedna stabljika. Ova energetska raž je hibrid. Bila je visoka preko 1,7 metara", objašnjava Filipović.

Otkupna cena raži - 5 dinara

Otkupna cena je pet dinara za kilogram, pa se računicom dolazi do 150.000 dinara po hektaru. Ulaganja u raž su oko 100.000 dinara po hektaru - "čisto" ostaje 50.000 dinara.

"Skromna je biljka, ne iscrpljuje zemljište, ne traži hemiju protiv korova, kao što je to slučaj kod pšenice. Znači za zaštitna sredstva nema troška. Što se tiče đubriva, dali smo u jesen 100 kilograma po jutru NPK i 200 kilograma AN-a u februaru. I to je to", kaže Filipović i dodaje: "Sada je posejan sirak na toj površini. Problem je, međutim, što nemam zalivni sistem. Oni koji imaju zalivni sistem će odlično proći".

Sirak koji se ne navodnjava

Prinos raži od 20 do 30 tona po hektaru

Stevan Đurđev iz Zrenjanina je jesenas smanjio površine pod pšenicom. Odlučio se da na svoje njive poseje i energetsku raž. Kaže da je usev dobro rodio, a donosi i dobru zaradu.

"Sva količina je otkupljena, jer je proizvodnja unapred bila dogovorena. Cena je pet dinara po kilogramu, prinos je bio oko 2,5 vagona po hektaru. Međutim, problem je sa sirkom, koji je postrno sejan i to ne znam kako će proći. Ako ne bude kiše biće katastrofalno za sirak. Ne znam ni da li će nići. Ove godine se pokazlo da bez navodnjavanja u ovakvim uslovima teško može da se računa na drugu setvu. A ja nemam navodnjavanje. Da je godina bila bolja bio bih daleko zadovoljniji, jer bih ostvario prihode od obe žetve", kaže Đurđev.

Zbog suše, druga setva ugrožena

Raž poljoprivrednicima donosi veliku korist, jer mogu sa iste njive da imaju dva useva. Ipak, kažu da je ova godina ekstremna, pa je to nemoguće.

Filipović: Raž dala neočekivano dobar prinos

"Sirak koji smo posejali može da raste i do dva metra u visinu.To je postrni sirak. Neka i on da prinos od tri vagona po hektaru, to znači da bismo sa iste parcele imali prinos od šest vagona po hektaru. Sirak je takođe i odlična hrana za stoku, kao silaža. On je iz familije kukuruza. U svojoj stabljici ima šećer i stoka ga zato vrlo rado jede. Odličan je za preživare. Sirak gore ima metlicu. Tu su zrna i tu najviše ima energenata", objašnjava Vlastimir Filipović.

Botoški atar ima oko 4.000 hektara zemlje prve klase. Dobar deo njiva je pod sistemima za navodnjavanje. Ukoliko se pokaže da je uzgoj raži i sirka za potrebe bioelektrane isplativ, mnogi proizvođači iz sela će se opredeliti da seju ove kulture, prvenstveno umesto pšenice. Zarada je ipak na prvom mestu.

Foto: Jasna Bajšanski


Tagovi

Postrna setva Energetska raž Isplativija Vlastimir Filipović Bioelektrana Botoš Zelena masa Otkupna cena Prinos Zalivni sitemi Sirak Navodnjavanje Stevan Đurđev Zarada Kooperanti Jovan Filipović Silaža Fermentacija Toplifikacija sela


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin