Pretraživanje tekstova
Ovaj postupak se zasniva na tome da se gipsom dejstvuje na sodu, a bitno je da se ne izazove povratna hemijska reakcija.
Solončaci i solonjeci, slatine su koje pripadaju halomorfnom redu zemljišta, a nastaju pod uticajem mineralizovanih podzemnih ili površinskih voda, te su zaslanjeni ili alkalizovani. U cilju poboljšanja plodnosti ovih zemljišta sprovodi se meliorativna mera koja se naziva gipsovanje.
Profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Vladimir Ćirić objašnjava kako solončaci akutno zaslanjena zemljišta, koja se u svetu prostiru na oko 260 miliona hektara. Obrazuju se u aridnoj i semiaridnoj klimi, nalaze se u najnižim delovima terena, a na njima raste halofitna vegetacija koja podnosi više koncentracije soli. Često čovek utiče na njihovo stvaranje i to prilikom navodnjavanja mineralizovanim podzemnim vodama. Kako bi se to sprečilo, treba uraditi i analizu vode pre tog postupka.
"Solončaci, inače, imaju visok pH koji ide i do devet jedinica, pretežno su glinoviti, sadržaj humusa je nizak, jer se na njima formira vrlo malo vegetacije. So deluje toksično na biljke, tako da se takva zemljišta gotovo nikad ne koriste za poljoprivrednu proizvodnju, već uglavnom kao pašnjaci ili ribnjaci", objašnjava Ćirić.
Solončaci su, inače, zastupljeni u Srbiji u Banatu i Bačkoj na oko 25.000 hektara, dok su solonjeci pretežno rasprostranjeni u Banatu u rečnoj dolini Tise.
Solonjeci su alkalizovani, dosta sode imaju u sebi, a u Vojvodini su rasprostranjeni na oko 125.000 hektara dok u svetu te površine idu i do 100 miliona hektara. Formiraju se kada u zemljište dospe soda putem podizanja podzemne vode čime se zemljište alkalizuje i dostiže i do 10 jedinica pH. Na njima je zastupljeno više vegetacije u odnosu na solončake, zbog nižih koncentracija soil, te sadrže nešto više humusa. Takve parcele se, napominje Ćirić, u Evropskoj uniji ostavljaju u vidu čuvara biodiverziteta, jer se ne može mnogo popraviti njihova plodnost.
Inače, gipsovanje je jedan od najstarijih i najrasprostranjenijih hemijskih meliorativnih postupaka, koji je primenjen još u osamdesetim godinama 19. veka prilikom melioracije američkih slatina, ukazuje Ćirić.
Ali, ako se poljoprivrednici odluče da primene ovu meru, neophodno je da prvobitno obave analizu zemljišta - i hemijska i fizička svojstva i vide kolike su potrebe za gipsovanjem.
"Kada se odredi koliko gipsa treba da se baci, dostavi se na njivu i određenim rasipačima, najbolje za praškasta đubriva, se rasporedi po celoj parceli i inkorporira se u zemljište. Obavezna je cevna drenaža da bi soda mogla da se ispere kako bi se sprečilo sekundarno zaslanjivanje koje nastaje ako se podzemne vode sa sodom ponovo podignu. Ovom drenažom, njihov nivo se spušta."
Inače je gipsovanje prilično skupo, s obzirom na to da cevna drenaža i gips ili fosfogips, koji su neophodni u tom procesu, zahtevaju velike izdatke.
"Gipsovanje često na solončacima nije potrebno, osim ako nisu sodni, a budući da solonjeci uvek imaju sodu u sebi, na njima treba raditi gipsovanje", objašnjava profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Ovaj postupak se zasniva na tome da se gipsom dejstvuje na sodu, a bitno je da se ne izazove povratna hemijska reakcija. Ako se doda više gipsa, onda proces ide u potrebnom pravcu, ali ako se unosi nedovoljna količina gipsa, reakcija menja pravac pri čemu se on izdvaja, dok se soda ponovo stvara i to je, naravno, nepoželjno.
"Mi imamo ogled od 1981. godine na kom smo primenjivali ovaj tretman. Potrebe za bacanjem gipsa su 10, 25, pa čak i 50 tona po hektaru. Na oglednom polju je potom gajena pšenica, takođe i suncokret, ječam i lucerka, što ne bi uspelo bez melioracija. Uspeli smo da smanjimo alkalnu reakciju, ali i sadržaj sode ispod 15 odsto, postignuta je ujednačenost i povoljniji odnos mehaničkih čestica, povećan je i vazdušni kapacitet, kao i vodopropustljivost", ukazuje Ćirić.
Tagovi
Gipsovanje Zaslanjena zemljišta Humus Slatine Vladimir Ćirić Cevna drenaža Solonjec
Autorka
Više [+]
Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
pre 2 nedelje
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
pre 2 nedelje
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
pre 2 nedelje
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
pre 2 nedelje
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.