Soja je ove sezone vrlo popularna kultura u Vojvodini. Procenjuje se da će biti zasejana na više od 200.000 ha, dok su površine pod kukuruzom i šećernom repom smanjene. Šta je do toga dovelo?
Dragan Erdeljan iz Zrenjanina, egzistenciju za svoju četvoročlanu porodicu obezbeđuje baveći se poljoprivredom. Opredeljenje ovog mladog poljoprivrednika je ratarstvo i ove godine na njegovim njivama su pšenica, kukuruz, soja i šećerna repa.
Soju Dragan nije dugo sejao. Ove godine na 4 hektara će se umesto suncokreta naći soja. Po 10 hektara je rezervisano za pšenicu i kukuruz, a šećerna repa, koju Dragan godinama u nazad uzgaja, naći će se na 11 ha.
"Suncokret zamenjujem sojom jer sam razočaran monopolističkim odnosom uljara prema nama, primarnim proizvođačima. Prošle godine smo zbog niske otkupne cene jedva pokrili troškove proizvodnje", kaže ovaj domaćin.
Erdeljan od 2004. godine sarađuje sa šećeranom iz Sente i u kontinuitetu seje šećernu repu na većim površinama. Za ovogodišnju proizvodnju ugovorena je otkupna cena od 4 dinara za kilogram plus porez na dodatnu vrednost.
"Zbog ranije setve, hladnog zemljišta i stvaranja pokorice morao sam da presejem 8 hektara, ali troškove ovog dodatnog posla pokrila je šećerana" objašnjava Erdeljan.
Prema podacima Poljoprivredne stručne službe Zrenjanin, većina ratara u srednjem Banatu morala je da preseje šećernu repu i to na značajnim površinama.
Aleksandar Gospodinački iz Zrenjanina kaže da se šećerna repa neće skoro naći na njegovim njivama. Ovaj domaćin revoltiran je saradnjom sa šećeranom iz Sente koja je juna prošle godine primarnim proizvođačima poslala Aneks ugovora po kojem je smanjena otkupna cena.
"Mi, proizvođači, bili smo prinuđeni da potpišemo ovaj Aneks jer u suprotnom naša šećerna repa ne bi ušla u fabrički krug. Osim toga, kampanja se otegla do posle Nove godine, te iako smo postigli izuzetne prinose, rod je kalirao i smanjena je digestija. Ništa bolje nismo prošli ni sa suncokretom" objašnjava Gospodinački.
Ovo su razlozi zbog kojih se ovaj ratar odlučio za dvopolje, pšenicu i kukuruz, dok će soju zasejati na nekoliko hektara, tek da proba, kaže on. Kod većine ratara uvreženo je mišljenje da u ovom delu Banata soja ne daje dovoljno visoke prinose.
"Ovo je samo mit. Naprotiv, soja izuzetno dobro uspeva u našem regionu. Uz poštovanje optimalnih setvenih rokova i uz primenu kompletnih agro-tehničkih mera, prinos soje može biti od 1,7 do 2 tone po hektaru", objašnjava Dragan Marković, savetodavac zrenjaninske Poljoprivredne stručne službe.
Drastično smanjenje površina pod šećernom repom i suncokretom u Vojvodini, može prouzrokovati hiperprodukciju soje, poruka je Zadružnog saveza Vojvodine.
"Šećerna repa ove proizvodne godine u Vojvodini je zasejana na svega 35.000 hektara, ne zna se koje površine će se naći pod suncokretom, ali je sasvim izvesno da će one biti mnogo manje nego lane. Kukuruz će tradicionalno biti dominantna kultura, ali se dogodilo nešto neuobičajeno za Vojvodinu, drastično će biti povećane površine pod sojom. Sasvim je izvesno da će više od 200.000 hektara vojvođanskih njiva biti pod ovim usevom, što je za 80.000 hektara više u odnosu na prošlo proleće", kaže Radislav Jovanov, predsednik Zadružnog saveza Vovjodine.
Svi su izgledi da će srednjobanatski ratari opet ući u opasnu zonu i da će se prilikom određivanja setvene strukture umesto poštovanja plodoreda, rukovoditi prošlogodišnjim otkupnim cenama. Već sada se može prognozirati poremećen odnos ponuda - potražnja, što će svakako uticati i na otkupne cene ratarskih proizvoda.
Foto: depositphotos.com, fotokostic
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se gaji za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njenom zadebljanom korenu. Iz šećerne repe se dobije 16% svetske... Više [+]Tagovi
Autorka