Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Čičoka
  • 02.10.2018. 10:15

Jerusalimska artičoka - od setve do iskorišćavanja

Jerusalimska artičoka ili čičoka uspeva na svim tipovima zemljišta i retko zahteva hemijsko tretiranje. Koristi se u ishrani ljudi i životinja, a zbog cene koju dostiže - odlična je za dopunu kućnog budžeta.

Foto: Pixabay / silviarita
  • 4.938
  • 144
  • 0

Jerusalimska artičoka (Helianthus tuberosus L.) iz svoje postojbine Severne Amerike, početkom XVII veka, preneta je u Francusku, odakle se kasnije raširila i u ostalim delovima Evrope. To je višegodišnja biljna vrsta, koja pripada familiji Asteraceae, i po morfološkim osobinama nadzemnog dela veoma je slična suncokretu, s tim što neretko može da naraste i do četiri metra visine. Kod nas je poznatija pod skraćenim nazivom čičoka ili topinambur.

Razmnožavanje vegetativnim putem

Osnovni način razmnožavanja je vegetativnim putem, odnosno krtolama. One su nepravilnog oblika, na kojima se nalaze brojna okca, kao i kod krompira, iz kojih će se kasnije razviti nove biljke. U zavisnosti od sorte, pojedinačne biljke jerusalimske artičoke mogu obrazovati i do 60 krtola, sa prosečnom težinom i do tri kilograma.

Uslovi uspevanja

Jerusalimska artičoka se gaji na širokom temperaturnom pojasu, od 40° do 55° geografske širine. Uspeva u područijima sa prosečnom količinom padavina od 300 do 1.000 mm, i prosečnim dnevnim temperaturama između 6˚C i 27˚C.

Zemljište

Čičoki odgovaraju svi tipovi zemljišta, a naročito zemljšta koja su pogodna za gajenja krompira. Najbolje rezultate daje na peskovitim i aluvijalnim tipovima zemljišta. Biljke dobro podnose slana zemljišta i mogu se gajiti na zamljištima sa pH vrednošću od 4.5-8. Takođe se odlikuje i dobroj otpornosti prema suši.

Obrada zemljišta je slična ili ista kao za krompir. Najvažnije je da zemlja bude rastresita zbog lakše sadnje i vаđenja krtola.

Đubrenje

Pre svega je potrebno izvršiti analizu plodnosti zemljišta, pa tek onda uneti potrebne količine mineralnog đubriva. Prema literaturnim podacima, potrebna količina đubriva iznosi: N 100 kg/ha, P2O5 80 kg/ha, K2O 180 kg/ha. Takođe se preporučuje i unošenje zgorelog stajnjaka u jesen u količini od 30-40 t/ha. Ako se želi postići dugotrajno iskorišćavanje useva, neophodno je obilno đubrenje organiskim i mineralnim đubrivima.

Sadnja

Sadnja krtola se obavlja krajem marta početkom aprila, kada minimalna temperatura zemljišta dostigne 7˚C. Svako odstupanje od optimalnog roka za posledicu ima smanjenje prinosa. Sadnja se obavlja na dubini od 5 cm do 9 cm. Veliki broj stručnjaka preporučuje različit broj biljaka po hektaru, a taj broj se kreće od 20-40.000 biljaka/ ha, odnosno 1-2 t/ha krtola. Razmak u redu je od 30-50 cm, dok je međuredni razmak od 50-60 cm.

Jerusalimsku artičoku nikako ne bi trebali saditi u plodoredu, zbog teškog suzbijanja i ne postojanja registrovanih herbicida za ovu namenu, te bi je trebalo saditi na svim onim mestima na kojima se ne planira setva drugih useva. Zbog svoje velike kompeticije, ako se pojavi kao korov u usevu kukuruza, može izazvati smanjuje prinosa zrna do 25%, a kod soje i do 90%. Primenom odgovarajućih agrotehničkih mera, životni vek useva se može produžiti i do 20 godina.

Mere nege

Jerusalimska artičoka ne zahteva primenu herbicida, dok se insekticidi i fungicidi retko primenjuju. Praktikovanje međuredne obrade (na većim površinama) zemljišta i proređivanje useva (na manjim površinama) je neophodno, kako ne bi došlo do međusobnog "gušenja" biljaka, a samim tim i do smanjenja kvaliteta i prinosa krtola.

Prinos

Prinos zelene stočne hrane se u proseku kreće od 17-30 t/ha, a prinos krtola između 15-25 t/ha. Prinos suve materije se kreće u rasponu od tri do 30 t/ha.

Iskorišćavanje

Upotrebna vrednost krtola je velika kako u ishrani domaćih životinja (Tabela 1) tako i u ishrani ljudi (Tabela 2). Sa napasanjem ili košenjem se počinje kada donje lišće počinje da vene. Posle iskorišćavanja nadzemne mase, nastupa vađenje krtola ručnim ili mašinskim oruđima.

Krtole se u proseku vade šest meseci, počevši od kraja septembra pa sve do marta meseca. Mašinsko vađenje je veoma otežano zbog neujednačenosti velčine krtola, pa veliki broj krtola ostaje u zemljištu, što za posledicu ima značajno smanjenje prinosa. Stoga se one uglavnom vade ručno (motikom).

Nakon vađenja krtola preporučuje se njihovo iskorišćavanje kao sveža stočna ili ljudska hrana, pošto se teško konzerviraju. Hranljiva vrednost jerusalimska artičoka u odnosu na druge biljne vrste može se videti u Tabeli 1.

Tabela 1: Uporedna analiza kvaliteta jerusalimske artičoke i drugih krmnih biljaka

Stočna hrana

DM1

TDN

DP

CP

CF

%

Jerusalimska artičoka- nadzemni deo

27

67

3

5

18

Jerusalimska artičoka- krtola

21

78

6

10

4

Lucerka, puno cvetanje

91

53

10

14

35

Livadski vlasen, precvetavanje

94

46

2

6

33

Silažni kukuruz

29

70

5

8

22

Repini rezanac

91

75

5

10

21

DM – Suva materija, TDN – Ukupne svarljive hranjive materije, DP – Svarljivi proteini,

CP – Sirovi proteini, CF – Sirova vlakna.

Tabela 2: Energetska vrednost krtola jerusalimske artičoke u 100g

Energija

310 kJ

Vitamin B6

0.077 mg

Ugljeni hidrati

17.44 g

Vitamin B9

13 µg

Šećeri

9.6 g

Vitamin C

4.0 mg

Dijetalna vlakna

1.6 g

Ca

14 mg

Masti

0.01 g

Fe

3.4 mg

Proteini

2.0 g

Mg

17 mg

Vitamin A

1 µg

P

78 mg

Vitamin B1

0.2 mg

K

429 mg

Vitamin B2

0.06 mg

Zn

0.12 mg

Vitamin B3

1.3 mg

 

 

Lekovita svojstva

Jerusalimska artičoka ima veoma nizak glikemijski indeks, te je stoga pogodna za lečenje dijabetesa. Ova biljka takođe obiluje vitaminima i mineralima (Tabela 2), koji podižu imunitet organizma. Može se konzumirati sveža ili kao dodatak jelima.

Biljka koja doprinosi povećanju kućnog budžeta

Čičoka se retko može naći na pijaci, a kada se nađe - njena cena se kreće od 100 do 180 dinara za kilogram krtola, te predstavlja još jedan u nizu benefita koja ova biljka pruža - kao dopuna kućnom budžetu.


Povezana biljna vrsta

Čičoka

Čičoka

Sinonim: - | Engleski naziv: Jerusalem artichoke | Latinski naziv: Helianthus tuberosus L.

Čičoka potiče iz Latinske Amerike, a i pre Kolumba bila je raširena po celoj Americi, gde je domaće stanovništvo koristilo kao zimsku namirnicu. Prema obliku kultivari mogu imati... Više [+]

Tagovi

Topinaambur Iskorišćavanje Kvalitet Energetska vrednost Jerusalimska Artičoka Čičoka Krtola Sadnja Prinos


Autor

Dalibor Živanov

Više [+]

Dalibor je doktor agronomije, sa dugogodišnjim iskustvom u poljoprivredi. Zaljubljenik je u prirodu i fotografiju.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.