Kada je najbolje vreme za izvoženje i rasturanje stajnjaka?

Izvoženje i zaoravanje stajnjaka može se obavljati u toku cele godine, s tim, da kako tvrdi diplomirani inženjer poljoprivrede Srđan Cvetković, svako godišnje doba ima svoje prednosti i mane. Iznošenje stajnjaka nakon žetve strnina pogodno je sa stanovišta organizacije rada. Međutim, zbog visokih temperatura mogu da nastanu veliki gubici, ne samo zbog isparavanja vode i gubitka amonijaka, nego i zbog brze mineralizacije, koja uzrokuje isparenja nitratnog azota u jesenje-zimskom periodu.

U slučaju tople i vlažne jeseni i zime može doći do ispiranja nitrata dublje u zemlju

Đubrenje stajnjakom u jesen, pre osnovne obrade, je povoljno, zato što su gubici pri izvoženju svedeni na minimum, a stajnjak može dobro da se izmeša sa zemljom. S druge strane, ovo vreme izvoženja i zaoravanja stajnjaka nepovoljno je iz organizacionih razloga, jer je to sezona kada na gazdinstvu ima najviše posla, a tu se pre svega misli na berbu kukuruza i pripremu zemljišta za ozime useve. Cvetković dodaje i to da u slučaju tople i vlažne jeseni i zime može doći i do ispiranja nitrata u dublje slojeve zemljišta, pa azot odlazi u podzemne vode i vodotokove, što nije dobro sa aspekta zaštite životne sredine. Kod zimskog izvoženja, stajnjak može da se rastura i po snegu ili smrznutom zemljištu. Treba napomenuti da su gubici u to vreme beznačajni, ali teškoće nastaju prilikom zaoravanja stajnjaka.

Prolećno iznošenje stajnjaka - gubici hraniva minimalni

Iznošenje stajnjaka u proleće, pre drugih radova u poljoprivredi, povoljno je, jer su gubici hraniva minimalni, a usev u toku vegetacije koristi hraniva koja se oslobađaju iz stajnjaka. Ipak, davanje svežeg stajnjaka u proleće, kod kojeg je veoma nepovoljan odnos azota i ugljenika, može izazvati azotnu depresiju, ali i dovesti do većih gubitaka zemljišne vlage, zbog povećane evaporacije.

Klima i tekstura zemljišta odlučujući faktori

Klimatski uslovi i tekstura zemljišta itekako utiču na brzinu razlaganja stajnjaka. U aridnoj i semiaridnoj klimi, kako objašnjava Cvetković, stajnjak može da se primeni znatno pre setve, dok na peskovitim zemljištima primenu treba što više približiti vremenu setve. Razlaganje je brže u lakšem zemljištu i u humidnoj-vlažnijoj klimi, ali zbog brzih procesa razlaganja preti opasnost od ispiranja hraniva. To određuje i vreme primene stajnjaka, pa u sušnoj klimi i na težim zemljištima, stajnjak za jare kulture treba zaoravati u jesen, a u humidnoj klimi i na lakšim zemljištima u proleće.