• Đubrenje
  • 08.10.2018. 10:00

Kada je najbolje vreme za izvoženje i rasturanje stajnjaka?

Klimatski uslovi i tekstura zemljišta itekako utiču na vreme i brzinu razlaganja stajnjaka. Svako godišnje doba ima svoje prednosti i mane. Razlaganje je brže u lakšem zemljištu i u humidnoj-vlažnijoj klimi, ali zbog brzih procesa razlaganja preti opasnost od ispiranja hraniva.

Kada je najbolje vreme za izvoženje i rasturanje stajnjaka?
Foto: Flickr / gosdin

Izvoženje i zaoravanje stajnjaka može se obavljati u toku cele godine, s tim, da kako tvrdi diplomirani inženjer poljoprivrede Srđan Cvetković, svako godišnje doba ima svoje prednosti i mane. Iznošenje stajnjaka nakon žetve strnina pogodno je sa stanovišta organizacije rada. Međutim, zbog visokih temperatura mogu da nastanu veliki gubici, ne samo zbog isparavanja vode i gubitka amonijaka, nego i zbog brze mineralizacije, koja uzrokuje isparenja nitratnog azota u jesenje-zimskom periodu.

U slučaju tople i vlažne jeseni i zime može doći do ispiranja nitrata dublje u zemlju

Đubrenje stajnjakom u jesen, pre osnovne obrade, je povoljno, zato što su gubici pri izvoženju svedeni na minimum, a stajnjak može dobro da se izmeša sa zemljom. S druge strane, ovo vreme izvoženja i zaoravanja stajnjaka nepovoljno je iz organizacionih razloga, jer je to sezona kada na gazdinstvu ima najviše posla, a tu se pre svega misli na berbu kukuruza i pripremu zemljišta za ozime useve. Cvetković dodaje i to da u slučaju tople i vlažne jeseni i zime može doći i do ispiranja nitrata u dublje slojeve zemljišta, pa azot odlazi u podzemne vode i vodotokove, što nije dobro sa aspekta zaštite životne sredine. Kod zimskog izvoženja, stajnjak može da se rastura i po snegu ili smrznutom zemljištu. Treba napomenuti da su gubici u to vreme beznačajni, ali teškoće nastaju prilikom zaoravanja stajnjaka.

Prolećno iznošenje stajnjaka - gubici hraniva minimalni

Iznošenje stajnjaka u proleće, pre drugih radova u poljoprivredi, povoljno je, jer su gubici hraniva minimalni, a usev u toku vegetacije koristi hraniva koja se oslobađaju iz stajnjaka. Ipak, davanje svežeg stajnjaka u proleće, kod kojeg je veoma nepovoljan odnos azota i ugljenika, može izazvati azotnu depresiju, ali i dovesti do većih gubitaka zemljišne vlage, zbog povećane evaporacije.

Klima i tekstura zemljišta odlučujući faktori

Klimatski uslovi i tekstura zemljišta itekako utiču na brzinu razlaganja stajnjaka. U aridnoj i semiaridnoj klimi, kako objašnjava Cvetković, stajnjak može da se primeni znatno pre setve, dok na peskovitim zemljištima primenu treba što više približiti vremenu setve. Razlaganje je brže u lakšem zemljištu i u humidnoj-vlažnijoj klimi, ali zbog brzih procesa razlaganja preti opasnost od ispiranja hraniva. To određuje i vreme primene stajnjaka, pa u sušnoj klimi i na težim zemljištima, stajnjak za jare kulture treba zaoravati u jesen, a u humidnoj klimi i na lakšim zemljištima u proleće.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Autor

Marinko Tica

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo