Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prihrana pšenice
  • 15.03.2021. 14:00
  • Kolubarski okrug, Valjevo

Kako da znate kad da prihranite pšenicu i sa koliko azota?

Dobri prinosi biljni kultura u vezi su sa prihranom i đubrenjem zemljišta, ali da bi taj proces bio ekonomičan, neophodno je znati koliko đubriva je potrebno dodati zemljištu.

Foto: Sanja Dovečer
  • 1.999
  • 150
  • 0

Prihrana ozimih useva veoma je bitna, ali se često olako shvata i "odoka" se dodaju đubriva, a sve to u skladu sa finansijskim mogućnostima ili na osnovu navika iz ranijih perioda. Nije retkost da na taj način dođe do pothranjenosti ili prehranjenosti useva, a i u jednom i u drugom slučaju prinosi će biti manji.

Ukoliko se koristi previše đubriva - imaće negativan finansijski efekat, a stručnjaci sve češće upozoravaju da višak nitrata može da se spira i tako završi u površinskim i podzemnim vodama.

Analiza zemljišta smanjuje troškove

Kako bi se ozimim usevima dodala optimalna količina azotnih đubriva, neophodno je da se najpre uradi sadržaj nitratnog azota u zemljišnom rastvoru. 

Analiza zemljišta daće najbolje preporuke o đubrenju

"Nitratni azot je odmah dostupan biljkama i veoma je važan. Uzorak treba da se uzme sedam do deset dana pre planirane prihrane i da se donese u laboratoriju. Na osnovu dobijenih rezultata određuje se tačna količina čistog azota koji je potrebno uneti u zemljište putem prihrane", kaže Svetlana Jerinić, stručni saradnik za ratarstvo Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Valjevo i dodaje da oni poljoprivrednici u valjevskom kraju koji su radili analizu zemljišta, uvideli su koliko je značajna i ona je sada sastavni deo poljoprivredne proizvodnje.

Sa svake parcele potrebno je uzeti uzorak sa dve različite dubine, do 30 cm i sa dubine od 30 do 60 cm, jedan do dva ašova. Uzorke je potrebno doneti u laboratoriju u svežem stanju i to najbolje isti dan kada je uzorak uzet. Ako za to ne postoji mogućnost, uzorak treba čuvati na hladnom mestu, u dobro zatvorenoj najlonskoj kesi. 

Različite sorte žita imaju i različitu potrebu za azotom

N-min metoda se u valjevskom kraju primenjuje od 2016. godine, a svuda u svetu je poznata i smatra se da za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, pre svega ratarsku, nezaobilazna je mera u postizanju visokih i stabilnih prinosa. 

Brojna istraživanja pokazuju da je azot glavni nosilac prinosa strnih žita i jedan je od najpokretljivijih elemenata đubriva. Zbog toga što nitratni joni nemaju sposobnost vezanja, podložni su ispiranju u dublje slojeve zemljišta, kao i u podzemne i površinske vode. Različite sorte žita imaju i različitu potrebu za azotom, ali se u obzir mora uzeti i korektivni faktor. Zbog toga su i preporuke da se negde koristi puna norma đubriva, dok se negde povećava ili smanjuje za 10 posto u zavisnosti od količina koje su potrebne biljci. 

"U obzir se mora uzeti i gustina useva. Za useve koji su retki, odnosno imaju manje od 450 biljaka po kvadratnom metru, količina azota koja je potrebna se povećava za 10 odsto, dok se kod useva čiji je sklop veći od 500 biljaka količina đubriva umanjuje za isti procenat. Važan je i momenat prihrane. Pšenica se prihranjuje kada je temperatura vazduha iznad pet stepeni, a to je za naše područije kraj februara i početak marta", kaže naša sagovornica i dodaje da se ta temperature uzima kao "biološka nula" pšenice jer ona tada počinje sa svojim fiziološkim aktivnostima, intenzivno raste i usvaja hraniva iz zemljišta.

Prihranjivanje useva pšenice azotom - neophodna mera

"Proizvođači treba da obiđu useve i kada iščupaju biljku sa sve korenom, ako su se pojavili novi beli korenčići, znači da se biljka probudila i da se može početi sa prihranom." 

Bitno je da poljoprivrednici znaju i da ukoliko analize pokažu da je količina čistog azota koja je potrebna za prihranu veća od 60 kilograma po hektaru, prihranu treba obavljati u dva dela. Drugi tretman azotnim đubrivima treba obaviti krajem perioda bokorenja, pred sam početak vlatanja, odnosno pre nego što počne da raste stablo. 


Tagovi

Analiza zemljišta Prihrana pšenice Svetlana Jerinić Bokorenje Nistratni azot


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.