Uprkos nestabilnim prošlogodišnjim cenama ratarskih useva, neće biti promena u strukturi prolećne setve. Jedan od razloga je poštovanje plodoreda.
Cena suncokreta u prošloj godini na početku otkupa iznosila je 42 din/kg, da bi nešto kasnije opala na 36 din/kg. Proizvođači koji su među prvima prodali suncokret, ostvarili su višu cenu.
Pad cene uticao je na nezadovoljstvo velikog broja poljoprivrednika. Trenutno, cena kukuruza stagnira. Kako su cene žitarica uticale na strukturu prolećne setve?
Marko Žarkov iz sela Idvor na po 10ha gaji pšenicu, kukuruz i suncokret. "Prinosom suncokreta sam zadovoljan, koji je bio oko 3,3 t/ha, ali cenom nisam. Ostvarili smo cenu od 38 din/kg, a najniža bi trebalo da bude 50 din/kg. Ali ako se osvrnem na 2014. godinu, kada je cena bila 25-26 din/kg, dobro smo i prošli", pojašnjava Marko i dodaje da promena u strukturi prolećne setve neće biti iz razloga što je ovo područje izuzetno pogodno za navedene kulture, kao i iz razloga što se poštuje plodored.
S obzirom da spada u poljoprivredne proizvođače koji su suncokret prodali po po višoj ceni, naš sagovornik iz Pančeva, poljoprivredni proizvođač Nikola Radanov, kaže da je ova kultura donela zadovoljavajuću zaradu. "Sa suncokretom nisam loše prošao. Kod mene je rod bio umanjen za 20-30%, kod nekih je, kako sam čuo i 50%. Ali je zato cena bila dobra i to 40 din/kg. Kod suncokreta se dobre i lošije godine, po nekom pravilu, smenjuju. Cena kukuruza stagnira i kreće se između 15,7-16 din/kg bez PDV, dok se cena pšenice kreće od 17,5 do 18,5 din/kg bez PDV", objašnjava Radanov.
Radanov kaže da neće biti većih promena u prolećnoj setvi. "Kukuruz planiram da zasejem na površini od oko 120 do 130 ha, pšenicu i suncokret na po 90-100 ha. Površine pod kulturama će uglavnom biti identične u odnosu na prethodnu godinu". Nikola ističe da u prošloj godini nije bio zadovoljan baš svim kulturama, ali da se rodne i nerodne godine smenjuju, pa se prema tome i cene formiraju.
Foto:Bigstockphotos.com;stockr
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka