Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Troškovnik
  • 20.08.2021. 12:00
  • Zapadnobački okrug, Vojvodina, Lugovo, Sombor

Kalkulacija troškova proizvodnje pšenice 2021. godine

U proizvodnju pšenice na svom poljoprivrednom gazdinstvu u Lugovu, Stevan Horn je ove godine po jednom hektaru uložio oko 105.000 dinara. Proizvodnjom je zadovoljan, međutim povećanje cene ove žitarice nije dovelo do veće zarade, zbog poskupljenja goriva i repromaterijala.

Foto: Stevan Horn
  • 6.117
  • 602
  • 0

Od svih ratarskih kultura koje su zastupljene u Srbiji, pšenica se nalazi na drugom mestu po površinama koje zauzima. Ako uzmemo u obzir dužinu vegetacije ozime pšenice koja traje oko devet meseci, različita godišnja doba kroz koje prolazi i tokom kojih se mogu manifestovati skoro svi faktori koji dovode do gubitka prinosa, a zbog sve skupljih inputa, proizvodnja pšenice postaje sve rizičnija.

Kalkulaciju troškova proizvodnje i isplativost pšenice tokom ove proizvodne godine prikazaćemo na konkretnom primeru poljoprivrednog gazdinstva Stevana Horna iz Lugova, nadomak Sombora, kao i način na koji ovaj mladi poljoprivrednik i student Poljoprivrednog fakulteta obavlja svoju proizvodnju.

Površina zemlje koju je Horn ove godine zasejao pod pšenicom bila je 2,9 hektara na jednoj parceli. Pre oranja urađena je hemijska analiza zemljišta u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor, koja je besplatna. Tip zemljišta je livadska crnica - karbonatna, sa 4,5 odsto humusa i ostalim hranljivim elementima na visokom nivou.

Ulaganja po hektaru

Prema obrađenim podacima prošle godine Horn je po jednom hektaru pšenice uložio oko 105.000 dinara, a u sledećoj tabeli su detaljnije prikazani troškovi:

Vrsta troškova

Cena (din.)

Bioplug + usluga tretmana

4.383

Tanjiranje kukuruzovine

3.450

NPK 16:16:16 + gorivo

14.900

Oranje (gorivo)

3.404

Seme + Slavol S + usluga setve

18.900

Valjanje (gorivo)

405

Urea + usluga primene

12 531

AmoSulfan + usluga primene

8.620

Prvi hemijski tretman + regulator rasta + usluga tretmana

8.630

Drugi hemijski tretman + folijano đubrivo + usluga tretmana

6.509

Usluga žetve i prevoza

10.500

Ljuštenje strnjišta + setvospremiranje (gorivo)

3.766

Servis traktora

1.000

Amortizacija sejalice

2.650

Porez + odvodnjavanje

5.000

Suma

104.648

Predusev na parceli je bio kukuruz i odmah nakon žetve je kukuruzovina tretirana mikrobiološkim preparatom Bioplug, u cilju razgradnje žetvenih ostataka. Doza primene je pet litara po hekatru, sa utroškom 200 l/ha vode, a cena preparata je 2.570 dinara po balonu. Korišćen je traktor ArmaTrac 854 i prskalica AgroMetal kapaciteta 660l i 12 metara radnog zahvata. Pošto nema svoju prskalicu, ovu uslugu je platio 5.000 dinara za celu površinu. Zbog velike količine žetvenih ostataka i kvalitetnije osnovne obrade, kukuruzovina je istanjirana traktorom Belarus 1221 i Zmaj tanjiračom od 28 diskova. Ova usluga je plaćena 10.000 dinara.

Sa žetvenim ostacima je zaorano mineralno đubrivo NPK 16:16:16 u količini od 345 kg/ha, cena je bila 41,8 din/kg, a tokom primene je korišćen traktor Belarus 820 i rasipač mineralnog đubriva AgroMetal kapaciteta 300 litara. Pritom je potrošeno 10 litara goriva.

"Prema rezultatima analize zemljišta preporučeno mi je da primenim samo 130 kg/ha azota i 30 kg/ha fosfora, međutim odlučio sam se za veću količinu đubriva, iz razloga što nakon pšenice sledeće godine na toj parceli planiram setvu šećerne repe", navodi Horn.

Sledećeg dana nakon primene đubriva parcela je poorana traktorom Belarus 820 i plugom IMT 757.2 na dubini od 25 cm i pritom je prosečno potrošeno oko 23 l/ha goriva. Cena goriva 30. oktobra 2020. bila je 141 din/l.

Po savetu prijatelja zbog kvalitetnog oranja nije urađena kompletna predsetvena priprema zemljišta, već samo po ivicama parcele traktorom Belarus 820 i setvospremačem IMT 2,9 m sa duplim rotorima, potrošeno ukupno tri litra goriva.

Kasnija setva

Poslednjeg dana oktobra pšenica je direktno posejana traktorom John Deere 6900 i sejalicom za direktnu setvu Horsch Pronto 3 DC, a cena usluge za setvu je bila 15.000 dinara.

Kupljeno je seme kompanije Raiffeisen Ware Austria, srednje rana sorta Solenzara, koja se prema preporuci stručnjaka iz ove kompanije najbolje pokazala u zapadnoj Bačkoj. Jedan od razloga zašto se domaćin odlučio baš za ovu sortu je što ima povoljnu tolerantnost prema značajnijim prouzrokovačima oboljenja koji se javljaju na pšenici i na poleganje.

Cena usluge za setvu bila je 15.000 dinara

Norma setve je bila 205 kg/ha semena, što je oko 380 do 420 klijavih zrna po metru kvadratnom. Seme je pakovano u džakovima od po 25 kg, a cena je bila 64 din/kg. Pre setve seme je tretirano tečnim đubrivom Slavol S u dozi od 250 ml na 200 kg semena, kako bi se pospešio rast korena, a cena je bila 470 dinara po bočici. Tokom setve sejalica je podešena tako da na svakih 12 metara automatski zatvara određene lule, kako bi se ostavili stalni tragovi po kojima će kasnije u toku vegetacije gaziti traktor prilikom prihranjivanja i prskanja. Zbog mekanog zemljišta i težine sejalice dubina setve je bila šest centimetara, što je kasnije imalo i povoljniji efekat.

"Zbog veće dubine setve i nedostatka sunca mislio sam da će teže klijati, nicati i da će puno kasniti u odnosu na ostale pšenice u ovom delu atara, međutim efekat je bio suprotan. Jeste da je malo kasnila, ali se bolje ukorenila i na proleće kada su ostalima čitave parcele bile žute usled delovanja klimatskih faktora, moja je imala tamnozelenu boju", objašnjava mladi poljoprivrednik.

Nakon setve površina je povaljana traktorom Belarus 820 i glatkim valjkom širine 2,5 m. Ukupno je potrošeno je osam litara goriva.

Tokom jeseni, zime i ranog proleća aktivno se pratilo prisustvo glodara i nije primećena njihova aktivnost, pa shodno tome nije bilo potrebe za suzbijanjem.

Prihrana Ureom i zaštita

Februara 12. urađeno je prvo prihranjivanje pšenice mineralnim đubrivom Urea u količini od 210 kg/ha traktorom ArmaTrac 854 i rasipačem mineralnog đubriva Bodrum, kapaciteta 1.000 l. Ova usluga je plaćena 1.400 din/ha. Urea je pakovana je u džakovima od po 25 kg, a cena je bila 53,9 din/kg.

Aprila 6. urađena je druga prihrana mineralnim đubrivom AmoSulfan u količini od 210 kg/ha i ovog puta je plaćena usluga. AmoSulfan je takođe pakovan u džakovima od po 25 kg, a cena je bila 35 din/kg.

Dok je drugima "žutila" pšenica, Stevanova je imala tamnozelenu boju

Najpre je plan bio da se druga prihrana uradi mineralnim đubrivom An, ali je u tom periodu bilo nedostatka padavina, tako da bi došlo do gubitaka određenog procenta azota iz ovog đubriva. Za AmoSulfan se odlučio zbog toga što je to jedna od najkrupnijih formulacija i može duže ostati na površini zemljišta.

Sredinom aprila dok je pšenica bila u fazi drugog kolenceta urađen je herbicidni, fungicidni i insekticidni tretman. Od korova su bile prisutne vrste koje se redovno javljaju u pšenici, od prouzrokovača oboljenja Septoria tritici, a od insekata vaši i žitna pijavica. Parcela je isprskana traktorom ArmaTrac 854, prskalicom AgroMetal i usluga je takođe plaćena 5.000 za celu površinu. Od preparata su korišćeni fungicid Amistar Extra 280 SC, herbicid Metmark WG, insekticid Plures, okvašivač Inex i regulator rasta pšenice Trimaxx.

Dvoumio sam se da li da odvojeno tretiram herbicidom Metmark od ostalih preparata, jer se prethodnih godina suzbijanje korova obavljalo čak mesec dana ranije. Međutim, ove godine su u to vreme temperature bile niske, pa nisam hteo da rizikujem pojavu fitotoksičnosti na pšenici, navodi Horn i dodaje da se korovi razvijaju bolje na nižim temperaturama od gajenih kultura, jer su otporniji.

Sredinom maja tokom cvetanja pšenica je tretirana fungicidom Duett ultra i insekticidom Fury 10 EC. Dodato je vodotopivo mineralno đubrivo Kristaflex 20:20:20 + 2.2 MgO u količini od 1,38 kg/ha, a cena đubriva bila je 3.200 dinara. Takođe je plaćena usluga prskanja.

Pregled primenjenih preparata, njihovih doza i cene prikazani su u sledećoj tabeli:

Naziv preparata

Doza primene

Cena

Amistar Extra 280 SC

0,7 l/ha

4.550 din/l

Metmark WG

10 g/ha

250 din/10 g

Plures

0,65 l/ha

950 din/l

Inex

200 ml/100 l vode

1.077 din/l

Trimaxx

0,6 l/ha

3.600 din/l

Duett ultra

0,6 l/ha

3.850 din/l

Fury

170 ml/ha

595 din/100ml

U periodu pre žetve generalno su sve površine pod pšenicom bile zahvaćene visokim temperaturama i sušnim periodom, zbog čega su se poljoprivrednici s razlogom zabrinuli koliko će se odraziti na prinos, međutim polja na kojima su urađene sve mere na vreme su odolele ovim nepogodama.

Žetva

Žetva je urađena 8. jula kombajnom Tucano 320 i žitnim adapterom od 5,4 m radnog zahvata, a prevoz pšenice se obavljao traktorima Belarus 820 sa dve prikolice FarmTech Tehnostroj od 10 t i Class Celtis 436 sa prikolicom Zmaj 489 od osam tona. Pošto Horn nema svoj kombajn platio je uslugu žetve i prevoza 10.500 din./ha. Prosečan prinos pšenice je bio oko 8,5 t/ha, sa 11 odsto vlage, 81 kg hektolitarske mase i 13 odsto proteina. Celokupan rod 24.740 kg je odmah prodat po ceni od 20 din/kg.

Žetva pšenice u Vojvodini se privodi kraju - cena 20,3 dinara za kilogram

Nakon žetve je ljušteno strnjište traktorom Belarus 820 i plugom IMT 757.2, na dubini od oko 20 cm i potrošeno je 18 l/ha goriva. Nedelju dana kasnije urađeno je setvospremiranje i potrošeno pet litara za hektar goriva, a cena je bila 163 din/l.

Zemlja na kojoj je pšenica posejana je u vlasništvu porodice pa nije bilo troškova zakupa, koji je inače u ovom kraju od 350 do 500 evra po hektaru. Ukoliko bi postojao i ovaj izdatak, čak i u ovako rodnoj godini, pitanje je da li bi bilo zarade na pšenici.

Žetva je urađena 8. jula

Ove godine tokom vegetacije nije bilo kvarova na mehanizaciji, a cena redovnog servisa za Belarus 820 je 6.000 dinara. Početkom ove godine kupljena je polovna žitna sejalica za 1.000 evra i odrađen je njen remont, koji je koštao 15.000 dinara. Amortizaciju sejalice na pet godina iznosi 2.650 din/ha.

U odnosu na prošlu godinu, u 2021. dobijene su subvencije samo za zemlju u iznosu od 4.000 din/ha.

Troškovi i prihodi

Troškovi poreza na zemlju i za odvodnjavanje za 2,9 hektara iznose 14.500 dinara.

Pregled ukupnih troškova prikazani su u sledećoj tabeli:

Vrsta troškova

Cena (din)

Bioplug + usluga tretmana

12.710

Tanjiranje kukuruzovine

10.000

NPK 16:16:16 + gorivo

43.210

Oranje (gorivo)

9.870

Seme + Slavol S + usluga setve

54.810

Valjanje (gorivo)

1.130

Urea + usluga primene

36.340

AmoSulfan + usluga primene

25.000

Prvi hemijski tretman + regulator rasta + usluga tretmana

25.027

Drugi hemijski tretman + folijano đubrivo + usluga tretmana

18.875

Usluga žetve i prevoza

30.500

Ljuštenje strnjišta + setvospremiranje (gorivo)

10.921

Servis traktora

2.900

Amortizacija sejalice

7.685

Porez + odvodnjavanje

14.500

Suma

303.478

Pregled ukupnih prihoda prikazani su u sledećoj tabeli:

Vrsta prihoda

Cena (din.)

24.740 kg pšenice x 20 din/kg

494.800

Subvencije za zemlju

11.600

Suma

506.400

Na osnovu prikazanih tabela možemo videti da je na površini od 2,9 hektara pšenice ostvaren prihod od 506.400 dinara, a da su ukupni troškovi iznosili 303.478 dinara. Iz navedenog ostvarena zarada je 202.922 dinara, a kada se taj iznos podeli sa ukupnom zasejanom površinom dolazi se do zaključka da je prihod po jednom hektaru pšenice u 2021. godini bio oko 70.000 dinara.

To je računica koju Horn ima na svom poljoprivrednom gazdinstvu, načinom na koji on proizvodi pšenicu i cilj ove kalkulacije je jeste da se na konkretnom primeru prosečnog poljoprivrednika prikaže njena realna isplativost tokom proizvodne sezone 2020/2021. godine.

Stevan Horn je zadovoljan ovom sezonom

"Što se tiče ove godine zadovoljan sam sa rezultatima ostvarenim u proizvodnji pšenice, međutim moje mišljenje je da bi država i ministarstvo trebalo malo više da obrate pažnju na pre svega male, ali i srednje poljoprivrednike i učine nešto povodom visokih cena goriva i smanjenih subvencija", zaključuje Horn i dodaje da je ove godine pšenica dobro rodila, međutim da je suša odnela svoj danak kao što su poljoprivrednici mislili, kalkulacija bi bila negativna.

Planovi ovog domaćina su da sledeće godine poveća površinu zemlje i konkuriše za program 50-40-10, koji je ostvaren saradnjom između Ministarstva poljoprivrede i Svetske banke, gde se nada da će kao mladi poljoprivrednik imati veću šansu pri kupovini traktora Belarus i prskalice AgroMetal.


Foto prilog


Tagovi

Kalukacija proizvodnje pšenice Stevan Horn Troškovi proizvodnje Zarada po hektaru pšenice Tretiranje pšenice Prihrana Suša


Autor

Dimitrije Jovanović

Više [+]

Student master studija na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. U poljoprivredi se vodi načelom da uspešna proizvodnja zavisi kako od teorijskog znanja tako i od dobre poljoprivredne prakse.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.