Pretraživanje tekstova
Hibrid pšenice nastaje ukrštanjem dve sorte, gde dolazi do izražaja hibridna snaga, koja se pre svega ispoljava u visokom i stabilnom prinosu zrna.
Ratare uskoro očekuje optimalni rok za setvu pšenice, pa samim tim i odabir sorti. Osim njih, pojavila se i hibridna pšenica, u koju poljoprivrednici još uvek nemaju poverenje.
Na tržištu se nalazi bogata ponuda sorata, međutim potencijal i rodnosti se ni približno ne iskoriste. Pri izboru sortimenta moraju se pre svega sagledati potrebe i veličina gazdinstva.
"Ne treba sejati pšenicu za ishranu stoke, ako je već za to namenjen ječam i tritikal, a to se kod nas dosta tako radi. Pri izboru treba birati sorte koje odgovaraju određenom mikroklimatu", savetuje Svetlana Zlatarić iz Poljoprivredne stručne službe Šabac.
Umesto 250-300 kg/ha semena, norma kod hibridne pšenice je 80-100 kg/ha, odnosno 150-170 klijavih zrna po metru kvadratnom.
Pored sorti, poslednje dve godine pojavila se i hibridna pšenica. Nepoverenje vlada kada je reč o odnosu količine semena za setvu i prinosa koji može da se postigne setvom hibrida.
"Hibrid pšenice nastaje ukrštanjem dve sorte, gde dolazi do izražaja ta hibridna snaga koja se pre svega ispoljava u visokom i stabilnom prinosu zrna, dobroj tolerantnosti na bolesti, dobroj fotosintezi zahvaljujući većoj lisnoj površini, velikom broju sekundarnih stabala - intezivnom bokorenju, koje čini preko 15 produktivnih stabala po biljci, velikom broj dobro nalivenih zrna, većoj masi, dobro razvijenom korenovom sistemu i maloj setvenoj normi", objašnjava Zlatarićeva.
Foto: Jasna Bajšanski
Povezana biljna vrsta
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Pšenica Sorta Hibrid Setva Svetlana Zlatarić
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 5 dana
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje