Pretraživanje tekstova
Samo 29 odsto visokoproteinskih sirovina potrebnih za uravnoteženu stočnu hranu proizvodi se u državama članicama EU, a ostatak dolazi iz trećih zemalja.
Evropski parlament usvojio je izveštaj o Evropskoj strategiji za promovisanje proteinskih useva u kojem se između ostalog poziva da konoplja bude priznata kao održiva proteinska kultura.
Izveštaj takođe naglašava potrebu za usklađivanjem regulative na nivou EU kako bi se olakšao njen uzgoj i prerada u hranu i stočnu hranu, ističe Evropsko udruženje industrijske konoplje (EIHA).
EIHA je predložila Parlamentu predlog za priznavanje konoplje kao proteinske kulture ukazujući na vrednost semenki konoplje u ljudskoj ishrani.
Cilj strategije za povećanje proizvodnje biljnih proteina u EU je smanjenje zavisnosti od uvoza. Dakle, samo 29 odsto visokoproteinskih sirovina potrebnih za uravnoteženu stočnu hranu proizvodi se u državama članicama EU, a ostatak dolazi iz trećih zemalja.
Zastupnici u Evropskom parlamentu naglasili su da održiva proizvodnja biljnih proteina jača cirkularnu ekonomiju i prehrambene lance te može imati koristi za klimu. Pozvali su države članice da razmotre uvođenje ekoprograma za mahunarke i travnjake te da osiguraju namenske fondove za proteinske biljke.
Industrijska konoplja: Srpska regulativa u suprotnosti sa svetskom?
Poručili su i da bi Komisija trebalo da dopusti uzgoj useva bogatih belančevinama za ljudsku ishranu na zemlji koja je na ugaru, stoji u usvojenom tekstu, a koji u celosti možete pročitati ovde.
Prema zakonima u Srbiji, proizvodi od industrijske konoplje zabranjeni su za ljudsku ishranu, dok su dozvoljeni u životinjskoj, pre svega u ishrani kućnih ljubimaca i egzotičnih vrsta ptica, prihrane za ribe i drugo.
Tagovi
Konoplja Biljni proteini Strategija Uvoz Evropski parlament Proteinski usevi
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Učenici Mlekarske škole u školskoj radionici proizvode pirotski kačkavalj, jogurt i sireve, a redovni su i na svim takmičenjima širom Srbije..