Pretraživanje tekstova
Samo 29 odsto visokoproteinskih sirovina potrebnih za uravnoteženu stočnu hranu proizvodi se u državama članicama EU, a ostatak dolazi iz trećih zemalja.
Evropski parlament usvojio je izveštaj o Evropskoj strategiji za promovisanje proteinskih useva u kojem se između ostalog poziva da konoplja bude priznata kao održiva proteinska kultura.
Izveštaj takođe naglašava potrebu za usklađivanjem regulative na nivou EU kako bi se olakšao njen uzgoj i prerada u hranu i stočnu hranu, ističe Evropsko udruženje industrijske konoplje (EIHA).
EIHA je predložila Parlamentu predlog za priznavanje konoplje kao proteinske kulture ukazujući na vrednost semenki konoplje u ljudskoj ishrani.
Cilj strategije za povećanje proizvodnje biljnih proteina u EU je smanjenje zavisnosti od uvoza. Dakle, samo 29 odsto visokoproteinskih sirovina potrebnih za uravnoteženu stočnu hranu proizvodi se u državama članicama EU, a ostatak dolazi iz trećih zemalja.
Zastupnici u Evropskom parlamentu naglasili su da održiva proizvodnja biljnih proteina jača cirkularnu ekonomiju i prehrambene lance te može imati koristi za klimu. Pozvali su države članice da razmotre uvođenje ekoprograma za mahunarke i travnjake te da osiguraju namenske fondove za proteinske biljke.
Industrijska konoplja: Srpska regulativa u suprotnosti sa svetskom?
Poručili su i da bi Komisija trebalo da dopusti uzgoj useva bogatih belančevinama za ljudsku ishranu na zemlji koja je na ugaru, stoji u usvojenom tekstu, a koji u celosti možete pročitati ovde.
Prema zakonima u Srbiji, proizvodi od industrijske konoplje zabranjeni su za ljudsku ishranu, dok su dozvoljeni u životinjskoj, pre svega u ishrani kućnih ljubimaca i egzotičnih vrsta ptica, prihrane za ribe i drugo.
Tagovi
Konoplja Biljni proteini Strategija Uvoz Evropski parlament Proteinski usevi
Autorka
Više [+]
Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.