Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žitarice i uljarice
  • 22.04.2019. 16:00

Кukuruz i soja odlični bioenergetski usevi

Stručnjaci izdvajaju tri generacije biogoriva. Prvu generaciju čine biogoriva dobijena konvencionalnom preradom ugljenih hidrata i biljnih ulja iz zrna ratarskih i životinjskih masnoća u bioetanol i biodizel. Druga generacija dobija se iz žetvenih i ostataka pri preradi drveta, voća i drugih njivskih biljaka nakon industrijske prerade, a treću generaciju čine biogoriva dobijena od algi.

Foto: Depositphotos/robert_g
  • 220
  • 14
  • 0

Većina biljaka koji se definisanišu kao energetski usevi danas se koriste u ishrani ljudi i domaćih životinja, pa za sada njihov uzgoj i korišćenje za proizvodnju bioenergije ne ugrožava ukupnu proizvodnju hrane. Kako objašnjava diplomirani inženjer ratarstva i povrtarstva Milica Popadić, radi obezbeđivanja sigurnosti u snabdevanju neophodnim energentima u svetu i kod nas, istraživanja se usmeravaju na pronalaženje najracionalnijih načina korišćenja obnovljivih izvora energije. Popadićeva dodaje da sam naziv obnovljivi izvori energije ukazuje na činjenicu da se energija proizvodi u proporciji sa brzinom obnavljanja u prirodi i zbog toga se poslednjih godina sve više koriste.

Tri generacije biogoriva

Stručnjaci izdvajaju tri generacije biogoriva. Prvu generaciju čine biogoriva dobijena konvencionalnom preradom ugljenih hidrata i biljnih ulja iz zrna ratarskih i životinjskih masnoća u bioetanol i biodizel. Druga generacija dobija se iz žetvenih i ostataka pri preradi drveta, voća i drugih njivskih biljaka nakon industrijske prerade. Tako se dobijaju biogas, biometanol, bioetanol, biodizel i čvrsta biogoriva. Treću generaciju čine biogoriva dobijena od algi. U našim uslovima najznačajniju ulogu u proizvodnji biogoriva mogu da imaju energetski usevi. Oni mogu da se gaje kako na malim i velikim površinama, ali i na zemljištima manje pogodnim za druge oblike biljne proizvodnje.

Prednost dati žetvenim ostacima sa više celuloze i ulja

Кada je reč o ratarskim vrstama u proizvodnji bioenergije važno mesto zauzimaju žetveni ostaci. Nakon berbe glavnog proizvoda, pre svega zrna, na njivama ostaju velike količine žetvenih ostataka, koji kod nekih vrsta čine i više od 50 odsto ukupnog prinosa biomase (suncokret, kukuruz, uljana repica, soja). Кao izvorima bioenergije prednost treba dati žetvenim ostacima koji sadrže više celuloze i ulja na primer slama soje.

Vegetativni ostaci koji ostaju nakon žetve kukuruza smatraju se najrasprostranjenijim i najperspektivnijim izvorom ligno-celulozne biomase koja se upotrebljava za proizvodnju bioetanola. Veća energetska korist od kukuruza selekcijama se može postići povećanjem produkcije biomase kukuruza, povećanjem tolerantnosti biljaka na veću gustinu useva, povećanjem bočnog grananja, kvaliteta zrna i strukture ćelija u zelenim tkivima, većom otpornošću na bolesti, štetočine i stresove, a pre svega na sušu.

Prednost soje što ne traži dodatna đubrenja

Osim kukuruza i soja ima važno mesto u proizvodnji biomase. Da bi se ostvarila veća energetska korist od soje oplemenjivanjem se ide u pravcu proizvodnje veće biomase da bi se dobilo što više žetvenih ostataka. Uz to je važno i povećanje prinosa ulja po hektaru, kao i stvaranje sorti koje bi više odgovarale industrijskoj preradi za proizvodnju tehničkih ulja. Tako se ne bi smanjivale površine u proizvodnji soje za ishranu ljudi i životinja. Prednost soje je i to što ona usvaja atmosferski azot i ne zahteva dodatna đubrenja azotom za razliku od kukuruza.

I balirana biomasa može biti dobar energetski izvor

Biogas, bioetanol, biodizel, biobriket i biopelet iz biljnih sirovina može se proizvoditi u velikim industrijskim pogonima, ali i u postrojenjima manjeg kapaciteta koja su pokretni i pogodni za farmere. Osim toga i balirana biomasa može da bude značajan izvor energije. Balirana suva nadzemna masa energetskih useva i žetvenih ostataka može se koristiti i kao čvrsto gorivo za sagorevanje u kotlovima.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Uzgoj kukuruza Uzgoj soje Milica Popadić Izvori energije Biomasa Biodizel Biogorivo Bioetanol Žetveni ostaci Energenti


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.