U cilju smanjenja brojnosti populacije kukuruznog plamenca primenjuju se hemijske, biološke i mehaničke mere zaštite.
Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis) je jedna od najznačajnijih štetočina u poljoprivrednoj proizvodnji. Na pregledanim usevima kukuruza u Pčinjskom okrugu ove godine je, prema rečima inženjera za zaštitu bilja u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi Dejana Mujakića registrovan nizak stepen položenih jaja i oštećenja od ubušenih larvi.
Intenzitet napada kukuruznog plamenca zavisi od visine vlažnosti i temperature. Niska relativna vlažnost u doba polaganja jaja može da izazove veliko smanjenje piljenja larvi.
"U vreme ubušivanja, gusenica je veoma osetljiva na nisku temperaturu i vlažnost, kao i starost biljke. Gusenica grize stabljiku, pravi kokon u kome se pretvara u lutku. Masovan let leptira kod nas se javlja od polovine juna do polovine jula", ističe Mujakić.
Prema njegovim rečima larve pričinjavaju štete ishranom, to jest ubušivanjem u stablu ili na klipu kukuruza, izgrizanjem prave splet vertikalnih hodnika, kada nastaje opasnost od lomljenja i slabljenja biljke i dovode do smanjenja prinosa. Mesta ubušivanja predstavljaju otvoren ulaz za infekcije raznim vrstama plesni, najčešće gljivica iz roda Aspergillus, Ffusarium, Penicillium. Na inficiranim klipovima se mogu stvoriti mikotoksini i kao takvi nisu bezbedni za ljudsku i stočnu upotrebu.
Suzbijanje kukuruznog plamenca - insekta koji izaziva pad prinosa
"U usevu paprike larve pričinjavaju štete ubušivanjem i takvi plodovi gube tržišnu vrednost, a mesta oštećenja su potencijalni izvori nastanka raznih vrsta truleži", kaže ovaj stručnjak.
Savetodavac naglašava da se u cilju smanjenja brojnosti populacije kukuruznog plamenca primenjuju mehaničke, biološke i hemijske mere suzbijanja. Od mehaničkih mera treba koristiti duboko zimsko oranje i smanjen sklop biljaka u usevu. Otuda je potrebno što niže seći stabljiku kukuruza za vreme berbe da bi se sa polja uklonio najveći procenat gusenica i svu odloženu kukuruzovinu iskoristiti do maja iduće godine.
Značajan uticaj na kretanje brojnosti kukuruznog plamenca imaju paraziti i to parazitna osica iz roda Trichogramma kao i predatori.
Hemijske mere treba primeniti kada se utvrdi prag štetnosti kukuruznog plamenca koji je pet odsto biljaka sa jajnim leglima kod semenskog kukuruza i kukuruza šećerca i 10 odsto kod merkantilnog kukuruza.
"Najbolji rezultati se postižu primenom preparata sa ovicidno - larvicidnim delovanjem, na bazi aktivne materije hlorantraniliprol i indoksakarb. Na pregledanim usevima kukuruza u Pčinjskom okrugu ove godine se registruje nizak stepen položenih jaja i oštećenja od ubušenih larvi", tvrdi Mujakić.
Odrasli insekti Ostrinia nubilalis su svetložute do sivo smeđe boje, a ženke su svetlije i krupnije od mužjaka. Gusenice su žućkaste sa tamnim pegama do 25 milimetara dužine.
“Kod nas ima dve-tri generacije godišnje. Ženke polažu jaja na naličju lista uz glavni nerv. Prezimljava u stadijumu odrasle gusenice u kukuruzovini ili drugim biljnim ostacima. Pripada grupi polifagnih štetočina, a kod nas najviše štete nanosi usevima kukuruza i paprike", kaže naš sagovornik.
Štete od kukuruznog plamenca mogu da budu baš velike i da dostignu čak i 20 odsto prinosa. U zasade paprike ova štetočina zna da se premesti kada je sušna godina. Suzbijanjem kukuruznog plamenca onemogućava se naseljavanje patogena prouzrokovča kukuruza i umanjuje mogućnost prisustva mikotoksina u zrnu kukuruza. Suzbijanjem prve generacije, dok je još moguć ulazak u parcele sa kukuruzom smanjuje se i potencijal štetočine za drugu generaciju.
Tagovi
Autorka