Pretraživanje tekstova
Stručnjaci savetuju da se u narednom periodu povede računa na zemljište koje nam je kao resurs veoma važan u pravilnom i nesmetanom gajenju biljnih vrsta. Jedno od važnih mera koje treba sprovesti kako bi zemljšte vratili našim biljkama je zasigurno podrivanje, ističe stručnjak za ratarstvo PSSS Šabac Darko Simić.
Obrada zemljišta u priči o očuvanju njegove strukture ima veliku ulogu. Ako zemljište iz godine u godinu obrađujemo prema tradiciji i navikama, odnosno kako nam vremenske (ne)prilike dopuštaju, odnosno naređuju, činimo mnogo grešaka. Pre same obrade zemljišta, tokom vegetacije i posle žetve, treba izaći na njivu da bismo videli u kakvom je stanju zemljište.
Zato stručnjaci savetuju da se u narednom periodu povede računa na zemljište koje nam je kao resurs veoma važan u pravilnom i nesmetanom gajenju biljnih vrsta. Jedno od važnih mera koje treba sprovesti kako bi zemljšte vratili našim biljkama je zasigurno podrivanje, ističe stručnjak za ratarstvo Poljoprivredno stručne službe Šabac Darko Simić.
Gajene biljke koje su u nedovoljno aerisanoj sredini imaju degenerisanost korena u svom razvoju, a koja se odražava na veći prečnik korena kao i povećan međućelijski prostor u njemu. To se negativno odražava na samu ulogu korenovog sistema, a sa druge strane direktno utiče na stabilnu i sigurnu proizvodnju.
Aeracija sem što utiče na građu korenovog sistema, deluje i na njegov rast. Do drastičnog smanjenja rasta korenovog sistema dolazi kada se koncentracija koseonika smanji na 15 odsto u atmosferi zemljišta. Dakle, samo bitisanje korena mora biti u sredini koja je vrlo pogodna za sam razvoj, naročito kada je u pitanju fizika i hemija same zemlje, naglašava šabački stručnjak.
Koncentracija ugljen dioksida veća od dva odsto deluje nepovoljno, jer njegovo prisustvo sprečava (inhibira) deobu ćelija u delu (apikalnom meristemu) gde je očekivano uvećanje korenovog sistema.
Podsetimo, ukoliko naiđemo na suvo zemljište, zbijeno, slabog vodo-vazdušnog režima, obavezno moramo izostaviti oranje te umesto toga možemo da koristimo podrivač ili teški kultivator.
Iz navedenih razloga veoma je značanjo da se pravilnom obradom, odvodnjavanjem, primenom organskih đubriva i drugim aktivnostima obezbedi takva struktura zemljišta u kojoj će biti doboljno pora ispunjenih vazduhom, pošto je to jedan od preduslova za normalan rast korenovog sistema.
Zato treba u narednom periodu jako obratiti pažnju na meliorativne aktivnosti jer su one jedan od faktora uspešnog gajenja ratarskih, povrtarskih i voćarskih kultura, pa zato stručnjaci apeluju na pravilno lečenje zemljišta i rešavanje ovakvih problema koje nastaju usled uticaja klimatskih faktora, zaključuje Simić.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Podrivanje Obrada zemljišta Podrivač Darko Simić Aeracija zemljišta
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.