Ono što je dobro kod rigolovanja je da se zemljište duboko i intenzivno obrađuje s obzirom na to da se masa korenovog sistema vinove loze razvija u sloju od 30 do 60 cm. Podrivanje je brže i jeftinije, ali se zemljišta manje rahli.
Za podizanje savremenog vinogarada potrebne su značajne investicije. U tom složenom poslu ne bi trebalo preskočiti nijednu celinu, pošto se od posađene vinove loze očekuje da polodonosi 20, 30, pa i 40 godina.
Učinjene greške pri podizanju vinograda će zasad pratiti od nekoliko godina do više decenija. Neke greške poput lošeg izbora podloge, sorte, lošeg položaja za podizanje zasada, nikada se ne mogu otkloniti.
Pošto poslednjih godina naše vinogradarstvo i vinarstvo imaju trend rasta, a sve je više zainteresovanih za podizanje zasada koji nemaju puno dodirnih tačaka sa poljoprivredom, u ovom članku pomažemo u razjašnjenju jedne dileme: da li pri zasnivanju zasada zemljište rigolovati ili podrivati.
Rajko Bugarin, stručnjak za poljoprivrednu tehniku Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu ukazuje da vinograd možemo podizati na ravnim ili nagnutim terenima. Kod ravnih terena najvažnije je da se dobro reguliše vodni režim zemljišta. Kod nagnutih terena osnovno je da se zemljište zaštiti od makroerozije.
Pre bilo kakvih radova potrebno je uraditi hidrometeorološka istraživanja, geološko-pedološka merenja i istraživanja, kao i geodetska merenja. Naravno, potrebno je uraditi i ekonomsku kalkulaciju podizanja vinograda, a u zemljama Evropske unije zahteva se i ekološko istraživanja, odnosno kako će pojedine mere da utiču na okolinu.
Važno je znati da li se vinograd podiže na obrađenom zemljištu ili onom zapuštenom sa višegodišnjim biljkama, gde ima starih voćaka, šiblja, šume. U drugom slučaju moramo imati mašine za krčenje panjeva i šiblja.
Nakon njih dolaze one za grubo ravnanje terena pa se koriste dozeri, skrejperi i grederi.
Potrebno je da angažujemo mašine za podizanje kanalske mreže. Reč je o sistemu otvorenih kanala za navodnjavanje i odvodnjavanje.
Moramo angažovati i mašine za drenažu - krtičnu ili cevnu. Ovo je važno pošto vinova loza ne podnosi visok nivo podzemne vode.
U periodu druge polovine 20. veka, na velikim poljoprivrednim imanjima SFRJ podizanje vinograda nije se moglo zamisliti bez rigolovanja. I danas se ono sporadično primenjuje. Rigolovanje mora da se sprovede 3-6 meseci pre podizanja vinograda. Ako se vinograd sadi u jesen, rigolovati treba u junu ili julu, a ako se sadi u proleće, rigolovanje bi trebalo sprovesti od avgusta do novembra.
Pre rigolovanja potrebno je rasturiti 40-60 tona stajnjaka po hektaru. Na osnovu analize zemljišta ovim meliorativnim đubrenjem potrebno je uneti velike količine mineralnih fosfornih i kalijumovih đubriva.
Plug rigoler
O osnovnim parametrima rigolovanja Rajko Bugarin kaže:
Bugarin dodaje da savremeni dvobrazni vučeni rigoler ima hidraulični mehanizam za prebacivanje iz radnog u transportni položaj i obrnuto.
"Hidraulika pomaže podešavanju dubine rada i radnog zahvata. U nekim slučajevima za rigolovanje se koriste i traktori točkaši velike snage sa nošenim rigolerima. Ono što je dobro kod rigolovanja je da se zemljište duboko i intenzivno obrađuje, s obzirom na to da se masa korenovog sistema vinove loze razvija u sloju od 30 do 60 cm. Time se na zadatu dubinu unose velike količine organskih i mineralnih đubriva. Ono što je nepovoljno kod rigolovanja je veliki utrošak energije" - objašnjava Bugarin.
Kaže i da neki autori ne proporučuju rigolovanje, zato što je izbacivanjem slabo plodnog dubinskog sloja zemljišta na površinu potrebno puno vremena da se obnovi njegova biološka aktivnost. "Pri rigolovanju, traktor se kreće veoma sporo, između 2 i 3 km/h. Sa povećanjem dubine rigolovanja potrebna je veća vučna snaga i pri tome se učinak smanjuje. Rigolovanje kao operacija može biti problematično na nagnutim zemljištima podložnim eroziji, pa se pri izradi elaborata i o tome mora voditi računa" - upozorava Bugarin.
Rajko Bugarin
Poslednjih godina se pri pripremi zemljišta za podizanje vinograda češće primenjuje podrivanje kombinovano sa dubokim oranjem. Savremenim podrivačima se zemljište intenzivno rahli, rastresa, ali nema njegovog prevrtanja.
Nakon nekoliko meseci od rigolovanja, kada je došlo do sleganja zemljišta, potrebno je uraditi još nekoliko operacija pre same sadnje vinove loze. Zemljište je potrebno dodatno usitniti i izravnati. Ravnanje se sprovodi grejderima ili širokozahvatnim ravnjačima. Pred samu sadnju zemljište se pripremi mašinama za dopunsku obradu zemljišta, a to su kultivatori, tanjičače, drljače ili najčešće kombinovane mašine.
Pre podizanja vinograda moramo znati koji traktor ćemo u njemu angažovati. Na osnovu vinograda i traktora biraju se i odgovarajuće priključne mašine. U savremenoj vinogradarskoj proizvodnji upotrebljavaju se uski traktori bilo točkaši ili guseničari.
Suština je da se sa njima laše kreće u vinogradu između redova, biljni delovi se manje oštećuju, a na kraju se povećava učinak. Upotreba uskih traktora omogućava smanjenje razmaka između redova, pa samim tim i povećanje broja biljaka po hektaru. Time dobijamo i veći prinos, što nije zanemarljivo, s obzirom na činjenicu da će vinograd plodonositi od 20 do 40 godina.
Foto: Đorđe Simović
Tagovi
Autor