Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekološki uzgoj lucerke
  • 08.10.2015. 08:00

Lucerka daje 16.000 kg sena po hektaru - evo i kako!

Lucerka je jedna od navažnijih biljaka za ishranu svih vrsta domaćih životinja. Osim toga što je bogata vitaminima, to je biljka sa visokim sadržajem belančevina, a najveći deo se nalazi u lišću.

Foto: depsoitphotos.com, vision.si
  • 38.539
  • 651
  • 0

Lucerka je višegodišnja biljka snažnog korena koji prodire duboko u zemljište, čak do 6 m. Ova biljka ima dva stadijuma razvoja. Prvi se odigrava u prvoj godini, nakon setve u kojoj se lucerka uglavnom ukorenjuje, kada je prinos sena mali, dok se drugi stadijum odigrava u ostalim godinama, a prinos sena je tada daleko veći.

Lucerka najbolje uspeva na toplom i umereno vlažnom podneblju. Vrlo dobro podnosi niske temperature (pod snegom i do - 30ºC). Ima vrlo velike zahteve za vlagom, ali zahvaljujući odlično razvijenom korenovom sistemu dobro podnosi sušu i daje zadovoljavajuće prinose. Za njeno gajenje najbolja su duboka humozna zemljišta sa većim sadržajem krečnjaka. Lucerka ne podnosi teška, kisela, sabijena, nepropusna i podvodna zemljišta.

U ishrani stoke koristi se na različite načine: kao zelena hrana, seno, silaža (zajedno sa žitaricama). Od suvog lišća dobija se lucerkino brašno, koje služi kao sastojak raznih smesa za ishranu stoke.

Ne podnosi ponovljeni uzgoj

Lucerka je kultura koja ne podnosi ponovljenI uzgoj na istoj parceli. Pravilo je da lucerku na istu parcelu ne bi trebalo sejati najmanje onoliko godina koliko je prethodno na toj parceli gajena. Najbolji predusevi za nju su jednogodišnje leguminoze i okopavine đubrene stajskim đubrivom. Dobri predusevi su kukuruz i strna žita. Lucerka je odlična pretkultura za većinu okopavina i strne žitarice, koje nakon lucerke daju veće prinose.

Traži dubinsko podrivanje

Osnovna obrada zemljišta za lucerku se može obaviti na različite načine. To zavisi od pretkulture te vremena setve (jesen, proleće). Zbog lucerkinog vrlo dubokog korenovog sistema, zemljište za lucerku treba dubunski da se podrije (dubina podrivanja oko 50 cm.) Nakon dubinskog podrivanja, treba obaviti oranje na dubinu oko 20 cm (zavisno od zemljišta). Ukoliko vremenske prilike i pretkultura dozvoljavaju, oranje treba obaviti tri nedelje pre setve, da bi se postiglo da površina dva puta bude pređena drljačom, radi uništavanja korova. Postoje i drugi načini osnovne obrade zemljišta.

Dubinski rastresito i mrvičasto zemljište

Kod lucerke je izuzetno važno dobro izravnati površinu zemljišta i dovesti ga u stanje sitno mrvičaste strukture. Površinski sloj zemljišta mora da bude potpuno slegnut, jer samo u dobro poravnatom, slegnutom i strukturnom zemljištu može da se obavi kvalitetna setva na željenu dubinu i raspored semenki. Ukoliko se lucerka poseje u neslegnuto zemljište, tada će zrno otići duboko i klijanje će izostati. Zemljište treba pripremiti tako da dubinski bude rastresito, a površinski sloj od 2 - 3 cm treba da bude fino pripremljen i slegnut. Da bi se to postiglo, zadnji prohod mora da se obavi pomoću setvospremača, a ukoliko je potrebno, zemljište se može povaljati, ili preći blanjom, te ostaviti 5 - 7 dana i onda obaviti setvu. Zemljište nakon setve treba ponovo povaljati radi kontakta semena sa njim.

Obavezno đubrenje pre setve

Lucerka je kultura koja će na istoj površini ostati četiri godine, pa zato pre setve treba obaviti đubrenje. Za osnovno đubrenje lucerke upotrebljava se organsko đubrivo i to stajnjak ili kompostirani stajnjak tako da se zaore oko 40 tona stajnjaka, što će usevu lucerke biti dovoljno za dve godine.

Za prihranu lucerke može da se koristi stajsko đubrivo i to u količini 7.000 kg/ha, ali obavezno razređeno s vodom (1:2 do 1:3). Prihranu treba obaviti jednom godišnje, ali samo ukoliko je potrebno, uvek posle košenja da bi neprijatan miris stajskog đubriva ispario do sledećeg košenja. Ukoliko nemamo đubrivo, možemo upotrebiti potpuno mrvičasti kompost, ali tek u drugoj proizvodnoj godini i razbacati ga samoistovarnim prikolicama. Lucerka za svoj razvoj ne traži velike količine azota jer sama ima mogućnost njegovog vezivanja iz vazduha pomoću Rhisobium bakterija, dok joj za razvoj treba mnogo više fosfora i kalijuma.

Jesenja setva osigurava dobre prinose

Za setvu lucerke obavezno treba upotrebiti čisto i sertifikovano seme. Setva lucerke može da se obavi u jesen ili proleće. Ukoliko je setva urađena u jesen, već naredne godine imaćemo dobre prinose. Prolećna setva nije sigurna za dobijanje značajnih prinosa u prvoj godini (suša). Važno je da lucerka bude posejana što ranije u jesen ili u proleće (kraj septembra ili početak marta). Rana setva u proleće je važna da bi se iskoristila zimska vlaga za klijanje, nicanje i razvijanje useva.

Uloga zaštitnog useva

Lucerka može da se usejava i u neki drugi usev koji u tom slučaju može da joj posluži kao zaštita. Za to dobro može da posluži ozimi ječam ili neka druga strna žitarica. Zaštitni usev štiti mlade biljke od hladnoće, vetra ili sunca. Pri takvom gajenju lucerke zaštitni usev mora da se poseje nešto ređe. Nakon žetve zaštitnog useva, lucerka dalje raste kao samostalna biljka.

Lucerka može da se seje rukom (omašna setva), uskoredno i širokoredno pomoću mašina. Omašna i uskoredna setva obavljaju se kada se lucerka gaji za stočnu hranu, a širokoredno kada se uzgaja za proizvodnju semena. Ukoliko se lucerka seje zajedno sa žitaricama, tada se prvo poseje žitarica, a zatim popreko u redove lucerka. Međuredni razmak pri setvi lucerke u guste redove iznosi 10 - 12 cm, a moguć je i razmak od 24 cm (svaki drugi red žitne sejačice). Pri setvi lucerke za proizvodnju semena međuredni razmaci su 50 - 60 cm.

Omašna setva najnepovoljnija

Omašna setva je najnepovoljnija jer se pri takvoj setvi troši najviše semena. Količina semena po hektaru je različita, pa je preporučljivo da se za uskorednu setvu sejačicama iskoristi oko 20 kg semena. Za omašnu setvu treba 30 kg, dok za širokorednu setvu (za proizvodnju semena) treba 12 do 14 kg semena po hektaru. Dubina setve treba da iznosi 1 - 2 cm.

Uspešno uništavanje korova

Regulisanje korova indirektnim merama:

  • pre setve, dopunskom obradom, na svakih 10 dana, korove treba dva puta isprovocirati, pa ih uništiti perastom drljačom ili setvospremačem;
  • pravovremenom setvom usevu lucerke omogućiti brži rast;
  • kvalitetno seme, potpuno čisto da ne bi posejali korov;
  • kompostirani stajnjak (zbog toga što se kompostiranjem uništavaju semena korovskih biljaka u stajnjaku);
  • provetreno stajsko đubrivo

Direktnim merama:

  • drljanje i primena štrigla (peraste drljače) u mladom usevu;
  • regulacija korova u lucerki obavlja se košenjem useva;
  • korovi su obično problem u prvoj proizvodnoj godini, dok lucerka ne zatvori sklop i onemogući kasniji razvoj korova. Nakon setve lucerke, ukoliko je usev ukorenjen, prvo košenje treba obaviti kada su biljke visine 30 cm da bi bio sprečen dalji razvoj korova.

Zaštititi useve lucerke

Zaštita useva se sprovodi sledećim merama: pravilan plodored, izbor odgovarajuće sorte (otpornost, prilagodljivost), optimalan sklop biljaka (ne pregusto), pravovremena setva, pravilno đubrenje (usev ne smemo pređubriti). Ukoliko želimo da izbegnemo moguće bolesti, stajsko đubrivo treba kompostirati da bi uništili ostatke uzročnika bolesti. Đubrivo u spremniku svakodnevno treba provetravati. Važna je i setva zdravog semena, da bi se izbegla oboljenja i napadi štetočina u eko poljoprivredi. Predlaže se menjanje lucerišta (plodored) na svake 3 - 4 godine. Za borbu protiv glodara koriste se uređaji koji šire zvuk u zemljištu. Takođe mogu da se postave stubovi visine 4 - 5 m da bi na njih mogle da slete ptice grabljivice (sokolovi, kopci) koje su prirodni neprijatelji glodara.

U prvoj godini samo 1 - 2 otkosa

U prvoj godini lucerka daje samo 1 - 2 otkosa, dok u sledećim godinama može biti 4 - 5 košenja. U eko poljoprivredi preporučuje se češće košenje, bolji kvalitet semena. Za samo jedan otkos u godini treba ostaviti da se lucerka osemeni. Poslednje košenje treba obaviti dvadesetak dana pre mraza. Otkos lucerke se obavlja mašinski na visinu 4 - 5 cm iznad zemlje.

Daje do 16.000 kg sena po hektaru

Poslednji otkos treba obaviti na većoj visini, 6 - 8 cm. Prinosi sena po hektaru kod lucerke kreću se od 11.000 do 16.000 kg. Osim sena, lucerka u zemljištu ostavlja godišnje od 200 do 300 kg azota. Uz proizvodnju sena, lucerka se koristi za: silažu, ishranu stoke na zeleno, stočno brašno, brikete i druge proizvode. Stoka može da se napasa na lucerištima, ali mora da se pazi da nisu vlažna da ne bi došlo do nadimanja stoke.

Foto: depsoitphotos.com, vision.si


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: - | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a dužina njegove vegetacije od nicanja do punog zrenja zavisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uslova... Više [+]

Lucerka

Lucerka

Sinonim: - | Engleski naziv: Lucerne | Latinski naziv: Medicago sativa L.

Lucerka se gaji na svim kontinentima, a od evropskih zemalja najveći je proizođač Francuska. Za ishranu domaćih životinja može se koristiti u zelenom stanju ispašom i košenjem,... Više [+]

Tagovi

Oranje Setva Kukuruz Seno Sadnja Lucerka Stočna hrana Azot Plodored Vlaga Podrivanje Certifikovano seme Kosidba Proizvodnja semena Drljanje Ozimi ječam Leguminoze Upotreba Humozna zemljišta Kompostirani stajnjak Mrvičasto zemljište


Autorka

Renata Dragović

Više [+]

Uvek željna novih znanja i izazova u oblasti ekološke poljoprivrede. Poseduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.