Pretraživanje tekstova
Argentinska GMO pšenica uzburkala je javnost, a pogotovo brazilske mlinare koji se oštro protive njenom uvozu jer bi, kako oni tvrde, porasli troškovi, ali i cene na domaćem tržištu.
Brazilsko udruženje mlinara, Abitrigo, protivi se odobravanju prodaje proizvoda izrađenih od genetski modifikovane pšenice jer smatraju kako će to dovesti do poskupljenja uvoza žitarica i uticati na cene domaćeg tržišta.
Njihova izjava i oštro protivljenje dolazi nakon što su argentinske vlasti odobrile setvu GMO pšenice, transgene sorte HB4. Radi se o žitarici koja je tolerantna na sušu i podnosi herbicid natrijum glufosinat. Podsetimo, mnoge poljoprivredne grupe usprotivile su se vladinoj dozvoli zbog zabrinutosti da bi to moglo da stigmatizuje izvoznike.
Abitrigo je radi toga sproveo interno istraživanje u saradnji sa brazilskim mlinarima i došao do zaključka da se velika većina protivi GMO pšenici. Tako se njih 85 odsto izjasnilo da ne žele da je koriste, a čak 90 odsto kaže da je voljno zaustaviti kupovinu argentinske ako tamo započne komercijalizacija takvih proizvoda, stoji u saopštenju udruženja.
Argentina je glavni dobavljač pšenice u Brazilu, čineći oko 60 odsto njihovog uvoza. Još 10 odsto dolazi sa drugih odredišta, dok domaća proizvodnja zadovoljava 30 odsto tržišta, navodi Abitrigo.
Zakazana je i serija sastanaka kompanije "Bioceres", koja je razvila GMO pšenicu sa Udruženjem mlinara kako bi im objasnili sumnje i nedoumice.
Abitrigo tvrdi da je međunarodna naučna zajednica otprilike 30 godina analizirala ovu sortu, kao i vlade i potrošačke grupe u Kanadi, SAD-u, Australiji i EU, gde je potrošnja te žitarice dvostruko veća nego u Brazilu, navodi reuters.
Ističu da nisu utvrđene posebne koristi ove vrste pšenice za ljude, već je cilj njena uzgoja isključivo povećanje prinosa.
Izveštaj Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) beleži samo dve sorte takve pšenice odobrene u svetu. Jednu u SAD-u 2004. godine, koja je proizvela negativne posledice i prekid njene proizvodnje, dok je druga odobrena upravo ova argentinska sorta HB4. Međutim, ona još uvek nije komercijalizovana.
Tagovi
GMO pšenica Argentina Brazil Uvoz Abitrigo HB4
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.