Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šumadijski ratari u dilemi
  • 24.07.2016. 15:00

Moramo li da pređemo na četvoropolje?

Zbog niske otkupne cene pšenice i neizvesnosti za suncokret i kukuruz, ratari iz Šumadije razmišljaju o uvođenju četvoropolja, kako bi koliko toliko, osigurali svoju zaradu. Pored toga traže i da se cena pšenice formira po kvalitetu zrna, a ne po količini. Manji proizvođači ove godine će pšenicu dati stoci, jer im se ne isplati da je prodaju.

  • 3.941
  • 489
  • 0

Niska otkupna cena pšenice tera ratare u Šumadiji da sledeće godine svesno ne ulažu u ovu kulturu, već da je seju samo zbog sistema tropolja i pročišćavanja njiva.

Jedan od njih, Marko Sretenović, kaže da je krajnje vreme da se cena formira na osnovu kvaliteta zrna, a ne po količini. Tako će ratari znati na šta treba da se fokusiraju u procesu proizvodnje. Niske i nestabilne cene ratarskih kultura navode Marka da razmišlja o četvoropolju kako bi zaštitio svoj budžet. Manji proizvođači ove godine neće ni predavati pšenicu, već će pokušati da kroz stoku izvuku uloženo.

Otkup po kvalitetu, a ne po količini

Marko Sretenović
Marko Sretenović

"Svestan sam da država ne može da kontroliše cenu, ali može da napravi situaciju u kojoj će se ubuduće otkup bazirati na kvalitetu zrna, a ne na količini. Tako bismo znali na šta da ciljamo, da li na hlebnost zrna, proteine, glutene ili da idemo na kilo, odnosno da proizvodimo stočnu hranu. Ovakav sistem otkupa zaista nikuda ne vodi. Ono što smo zaradili premalo je za bilo kakva ulaganja sledeće godine. Ove godine smo pored redovnog ulaganja imali i dva prskanja zbog bolesti i tako je proizvodnja poskupela. Sa cenom od 14 dinara ne možemo ni to da naplatimo", kaže Marko Sretenović, ratar iz sela Dobrovodica kod Batočine.

Umesto tropolja - četvoropolje da bi opstali

Sretenović je požnjeo pšenicu sa ukupno 34 hektara. Na ostatku njiva od ukupno 76 hektara posejao je kukuruz i suncokret. Rodom pšenice od pet tona po hektaru je zadovoljan, iako je imao više ulaganja nego prethodnih godina. On navodi da je pšenica u žetvi u prvom otkupu uvek niža, ali da je ove godine zaista ispod nivoa isplativosti. Međutim, prinuđen je da pšenicu seje i iduće godine.

"Pšenicu ću sigurno sejati da njiva ne bi ostala zaparložena. Ona nam je zbog tropolja potrebna zbog čišćenja njiva. Ja sejem pšenicu, kukuruz i suncokret. Ali, pošto je sve nestabilno sa cenama, razmišljam da uvedem još jednu kulturu, poput uljane repice ili soje. Još se, recimo, ne zna cena suncokreta. Ranije je varirala između 25 i 40 dinara. Ako bude 25 dinara, i tu ćemo biti na nuli. Onda se postavlja pitanje koji je moj interes da se bavim ratarstvom", dodaje Marko.

Šta će biti sa suncokretom i kukuruzom?

Čeka se cena suncokreta
Čeka se cena suncokreta

Ovaj tridesetogodišnjak je veoma rano odlučio da ostane na selu i sa ocem obrađuje veliko imanje. Jedan deo njiva uzeo je pod zakup, i kaže da je mnogo uložio u ceo posao da bi sada mogao da odustane. Da bi pokrenuo nešto drugo, takođe mu je potreban novac. A cene ratarskih kultura koje gaji, ove godine nisu bile za primer. Dok čeka kako će proći sa kukuruzom, brinu ga i agrometeorološke prilike, koje nisu išle na ruku suncokretu.

Majske i junske kiše doprinele su da je na pojedinim mestima seme istrulilo, a visoke temperature od preko 38 stepeni sprečile su nalivanja zrna. Raniji hibridi su pre nedavne kiše već završili mlečnu fazu.

Manji proizvođači pšenicu daju stoci

Jovićeva pšenica
Mnogi požnjeveno žito ostavljaju

kao stočnu hranu

Njegove kolege ratari koji su sejali pšenicu na znatno manjim površinama i ne razmišljaju o predaji pšenice. Kažu da im se ne isplati. Jedan od proizvođača iz Donje Sabante, Petar Jović, imao je sa dva hektara ukupno deset tona zrna. Po njegovoj računici kada bi je prodao bio bi na nuli. Zato Jović, poput mnogih u Šumadiji odlučuju da požnjeveno ostave kao stočnu hranu i pšenicu je već smestio pod trem ispred štale.

"Imam šest krava, nešto svinja i sitne stoke. Njima ću davati pšenicu. Ranije su seljaci, iako su imali male količine, davali pšenicu u mlinove na čuvanje, pa kad im zapne za pare, prodavali. Sada toga ovde kod nas nema, tako da će sve otići u jasle. Ne zna seljak sad šta da radi da bi imao neku korist. I cena mleka i stoke je niska. Gde god zavrtiš, ne možeš dinar da uzmeš", kaže Jović. Ovaj poljoprivrednik ima stoku i delimično rešenje za svoju pšenicu. Međutim, samo u ovom selu više je od 20 štala u kojima nema goveda. Ti ratari će biti prinuđeni da prodaju pšenicu, bez obzira na nisku cenu otkupa.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: - | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a dužina njegove vegetacije od nicanja do punog zrenja zavisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uslova... Više [+]

Suncokret

Suncokret

Sinonim: - | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.

Suncokret potiče iz Amerike (Meksiko, Peru). Najpre je uzgajan kao ukrasna biljka, seme je korišteno za ishranu ptica, a ljudi su jeli jezgro iz semena. 1840. godine je prvi put... Više [+]

Tagovi

Cena pšenice Otkup Ratari Šumadija Tropolje Četvoropolje Kukuruz Suncokret Goveda Marko Sretenović Dobrovodica Petar Jović Donja Sabanta Kvalitet zrna Hlebnost


Autorka

Biljana Nenković

Više [+]

Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ove godine očekuje se da se veliki broj poljoprivrednika opredeli za soju. Stručnjak sa NS Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Vuk Đorđević ističe da je bio najtopliji februar od kako se vrše merenja, što je značajan faktor za sva predviđa... Više [+]