Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Setva pšenice
  • 31.10.2016. 08:00

Nedeklarisano seme uzelo maha

Odlični prinosi i izuzetno niske otkupne cene, karakteristika su proizvodne 2015/2016 godine kada je reč o proizvodnji pšenice. Zbog nemotivisanosti za proizvodnju hlebnog žita očekuje se smanjenje površina pod ovim usevom, ali i nastavljanje trenda setve nedeklarisanog semena .

  • 2.857
  • 395
  • 0

Uprkos činjenici da su nakon žetve pšenice mnogi poljoprivredni proizvođači bili u finansijskom minusu, stručnjaci se nadaju da ipak neće odustati od ovog useva. Očekuju smanjenje površina i predviđaju da u Srbiji ipak neće biti manje od 500.000 ha pod pšenicom, što bi u suštini i bilo primereno našim agroekološkim uslovima.

Očekuju se podsticaji države

Da bi se ova predviđanja ostvarila očekuju se nagoveštaji podsticaja od strane države. Tu se pre svega misli na kvalitet zrna koji je u ovogodišnjoj žetvi bio najslabija karika u lancu proizvodnje.

Prof. dr Miroslav Malešević

"Pred novu setvu država je trebala da podstakne upotrebu deklarisanog semena i setvu kvalitetnijih sorti. Očigledno je da viškove pšenice koje imamo i koje redovno proizvodimo ne možemo da prodamo po odgovarajućim cenama. Postojali su nagoveštaji da će se nešto u državnim podsticajima po tom pitanju i popraviti. Mislim da možemo računati na tih 500.000 ha. Deklarisanog semena imamo dovoljno i nadam se da će se primarni proizvođači okrenuti setvi upravo ovakvog semena kako ne bi doveli u pitanje celokupnu proizvodnju“, kaže prof.dr Miroslav Malešević sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta.

Po njegovim rečima poljoprivrednici su savladali tehnologiju gajenja i zahvaljujući tome ostvaruju stabilene prinose. Jedini problem je izmena sortimenta u korist sorata slabijeg kvaliteta.

60 posto posejanog semena s tavana

Stručnjaci su izneli podatak da se trend upotrebe semena sa tavana nastavlja i da se ono seje u čak 60 odsto slučajeva, dok se procenat deklarisanog semena sveo na svega 40.

Stevan Radovančev poljoprivrednik iz Zrenjanina već nekoliko godina unazad seje vlastitu pšenicu. Razlog je, kako kaže, očigledan, značajna ušteda.

"Ove godine od 50 katastarskih jutara na kojima sam posejao pšenicu, samo na dva jutra sam koristio deklarisano seme. Kilogram deklarisanog semena koje ja sejem košta 53 dinara. Kada ja pripremim seme, cena je 17 dinara. Nije teško izračunati. Potrebno mi je 160 kg po katastarskom jutru, to znači da sam odmah uštedeo oko 6.000 dinara. Na površini koju sam predvideo da bude pod pšenicom, ušteda je oko 300.000 dinara. To što uštedim na semenu, daću za veštačko đubrivo koje će mi dati prinos. Za te pare mogu da kupim sedam tona veštaka i da po jutru nanesem 120 do 130 kg više nego što sam mislio. Razlike u prinosu deklarisanog i nedeklarisanog semena gotovo da i nema", kaže ovaj poljoprivrednik.

Njegov kolega Slavko Vukov kaže da ta kalkulacija nije tako jednostavna. Reč je o tome da kod setve vlastitog semena poljoprivrednik ne vadi pare iz novčanika.

"Ovogodišnji rod smo požnjeli i ostavili smo ga na čuvanje. U prodaji je cena merkantilne pšenice mizerna. Ja sam sad kupio nešto deklarisanog semena. Postupak je jednostavan. Ako hoću ovu cenu, plaćam odmah. Može i drugačije. Čim se završi žetva, odmah se uzima novac za kupljenu semenska roba i to kada je žito najjeftinije. To znači da mi, na ovaj način, izbegavamo da se zadužujemo. Ne vadimo ni pare iz novčanika jer je novca je sve manje. Ne treba zaboraviti da su svojevremene ranije subvencije u iznosu 12.000 dinara po hektaru imale veliki značaj u podizanju ukupnog nivoa proizvodnje“, kaže Vukov.

Neki od proizvođača nosili su svoje seme na analizu. Jedan od njih je i Njegoslav Padejski iz Perleza.

„Radio sam analizu klijavosti, mase zrna i nečistoće. Rezultati su pokazali da čistoća 97 posto, klijavost takođe na tom nivou. Gotovo ne postoji razlika između mog i deklarisanog semena“, kaže Padejski.

Nedeklarisano seme, opasnost od glavnice

"Ovaj trend je izuzetno opasan i nepovoljan. Možemo reći da smo imali sreće što se u ovih nekoliko godina nisu pojavile bolesti koje mogu da unište prinos. Tu pre svega mislim na glavnicu koje je bilo sporadično. Ali, lako se može desiti da se bolest proširi. Naime, ručnim tretiranjem semena ne može da se nanese fungicid kvalitetno i tu uvek prolaze patogeni koji se prenose semenom. Kod deklarisanog semena ispitan je njegov kvalitet, klijavost, energija, prisustvo korova i tako dalje. Mislim da je setva semena sa tavana veliki rizik“, reči su našeg sagovornika.

On je još napomenuo da ovogodišnje cene deklarisanog semena 28 do 32 dinara za kilogram nisu tako visoke da bi zbog toga proizvođači odustali od kvalitetnog setvenog materijala. Iako je cena merkantilne pšenice bila između 14 i 15 dinara po kilogramu, to je odnos 1:2, što je po mišljenju Maleševića, prihvatljivo. On je govorio isključivo o domaćim sortama pšenice.

Cena nije uzrok što se poljoprivrednici opredeljuju za setvu semena sa tavana. Uzrok treba tražiti u nedostatku novca da seme kupe sada, jer treba da obezbede i đubrivo i gorivo i ostale impute za proizvodnju. Potrebno im je mnogo para da zasnuju proizvodnju pšenice.

Setva

Adekvatna zaštita - dobra proizvodnja

Poljoprivrednici su se žalili da su ove godine imali povećane troškove proizvodnje pšenice zbog povećane zaštite useva. Malešević kaže da će to biti redovna pojava i da bez bar dva tretmana tokom prolećnog dela vegetacije neće moći da se proizvodi pšenica.

"S obzirom na to da je plodored, odnosno plodosmena veoma sužena, ne poštuju se pravila smene useva. Puno žetvenih ostataka ostaje pri površini, jer svi sada pribegavaju redukovanom načinu obrade. A upravo na žetvenim ostacima patogeni preživljavaju i napadaju sledeće godine što ukazuje na neophodnost zaštite. U tom smislu treba istaći i važnost zaštite semena. Dobri fungicidi kod zaštite semena su najbolja prevencija i sprečavaju nastanak nečega što bi smanjilo prinos i kvalitet zrna, objašnjava Malešević.

To zapravo zanči da su troškovi zaštite useva povećani, ali su i isplativi jer svaka ta intervencija zapravo sprečava smanjenje prinosa. U budućnosti to je sastavni deo tehnologije gajenja pšenice.


Tagovi

Setva pšenice Smanjenje površina Poljoprivredni proizvođači Srbiji Agroekološkim uslovima Podsticaji države Kvalitet zrna Prof.dr Miroslav Maleševič Poljoprivredni fakultet Novi Sad Tehnologiju gajenja Zaštita useva Tretmani Vegetacija Žetven


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin