Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • U susret žetvi pšenice
  • 11.06.2015. 18:00

Nedovoljno klasova za rekordan prinos

Faktori broj zrna po klasu i masa 1000 zrna su dobri, ali za dobar prinos nedostaje broj klasova po jedinici površine. Na to su uticali uslovi pod kojima je pšenica posejana. Ona se nedovoljno izbokorila, pa je došlo je do redukcije sklopa.

  • 963
  • 182
  • 0

U danima pred nama započeće žetva ječma, a do kraja meseca žnjeće se i pšenica. Kako se približava taj posao instituti i poljoprivredne stručne službe tradicionalno organizuju dane polja. Tako je i Poljoprivredna stručna služba u Vrbasu organizovala Dane polja strnih žita.

Nekoliko stotina poljoprivrednika zadovoljni su onim što se na oglednim poljima moglo videti: 86 sorti pšenice i 8 ječma. Plod selekcionerskog rada 10 kompanija.

Budući rod odrediće vreme setve

Pšenica završava sa nalivanjem zrna i polako ulazi u voštanu zrelost, žetva ječma je započela, pre svega u Južnom Banatu. Iako strna žita u ogledima izgledaju odlično, stručnjak Instituta za ratarstvo i povrtarstvo dr Novica Mladenov kaže da je stanje na proizvodnim parcelama, ipak, drugačije.

"Ova proizvodna godina je gotovo idealna za proizvodnju pšenice. Međutim, budući rod će odrediti vreme setve pšenice. One pšenice koje su jesenas na vreme posejane i gde je primenjena puna agrotehnika daće odlične prinose. Međutim, kod mnogih proizvođača setva je obavljena u novembru pa čak i u decembru. Oni ne mogu očekivati dobre prinose. Treba biti iskren i reći da uslovi za pripremu zemljišta bili izuzetno teški. Prošla godina je obilovala padavinama. Skidanje useva je bilo po vlažnom zemljištu, tako da je zemljište bilo dosta nabijeno, teško za pripremu, i kao zbir svega toga ne možemo očekivati rekordnu proizvodnju. Generalna zamerka usevima pšenice je da nema dovoljno klasova za rekordni prinos. Na to su uticali uslovi pod kojim je pšenica posejana, pšenica se nedovoljno izbokorila, pre zvega zbog suvog maja i aprila. Došlo je do redukcije sklopa. Ti kasniji rokovi setve nemaju dovoljan broj klasova, a ukupan prinos čine broj zrna po klasu, broj klasova i masa 1000 zrna" kaže Mladenov.

Dani polja Vrbas
Okupljeni na Danu polja u Vrbasu

Savetodavac u Poljoprivrednoj stručnoj službi u Vrbasu Vladimir Rankov kaže da ove godine ima manje bolesti u pšenici. "Za razliku od 2014. godine koju smo proglasili za godinu žute rđe, kada proizvođači nisu dovoljno obratili pažnju na strna žita, ove godine je situacija sasvim drugačija. Uslovi za razvoj te bolesti su daleko nepovoljniji, a i poljoprivrednici su poslušali naše savete. Sa dva hemijska tretmana su, uglavnom, uspeli da zaustave razvoj bolesti na strnim žitima. Samim tim su i manji troškovi u proizvodnji pšenice", kaže Rankov.

Nezadovoljstvo najavljenom cenom pšenice

Dugoročno niska cena pšenice destimuliše proizvođače da je seju. U minuloj sezoni bio je samo jedan cenovni skok na 24 dinara. Niska cena se odmah odrazi na nivo agrotehnike: manje se đubri, a slabija je i hemijska zaštita. Poljoprivrednici koji su posetili Dan polja u Vrbasu uglavnom su pričali o ceni pšenice. Potpuno su nezadovoljni najavljenom cenom u otkupu od 16 dinara po kilogramu.

Tako razmišlja i Aleksandar Srdanović iz Turije. On je pšenicu posejao na 10 hektara."Pšenica se najmanje isplati. Sejem je u jesen, skidam iduće godine, po sadašnjim cenama nemam nikakve zarade na njoj. Tek imam zaradu treće godine. Očistiću zemlju, i zaradiću na herbicidima jer ću ih manje koristiti. To mi je sva zarada što se pšenice tiče. Ako pšenicu ne lagerujem kod kuće i prodam je odmah nakon vršidbe, na čistom sam gubitku. Ako hoću minimalno da zaradim, moram kod kuće da je lagerujem, imam istovar, rastur, ponovni utovar. Govori se o ceni od 16 dinara. Uvek je bio paritet dva kilograma pšenice za kilogram soje. A soja je preko 40 dinara. Pšenica bi trebalo da bude više od 20 dinara. Da li će biti? Sumnjam. Socijalni mir je u pitanju", konstatuje Srdanović.

Kako posiješ tako ćeš i žnjeti

Naši stari su govorili kako poseješ tako ćeš i žnjeti. Upravo se to dogodilo u proizvodnji pšenice. Vegetacija je bila gotovo idealna, ali se dobrim prinosima mogu nadati samo oni proizvođači koji su pšenicu posejali na vreme. Retki su otkupljivači koji će ove godine razvrstavati pšenicu po kvalitetnim grupama. Bilo kako bilo, pri otkupu, obračun kvaliteta na utovarnom mestu biće prema standardima 13 odsto vlage, hektolitarska masa 76 kilograma i primese do 2 odsto. Sada je najvažnije da se kombajni dobro pripreme za žetvu, a da se skladišta spreme za prijem novog roda. Zna se da dobro skladištenje vrlo malo može da poboljša kvalitet pšenice, ali zato loše značajno može da smanji kvalitet hlebnog zrna.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usev, a njome je zasejana ¼ obradivih površina na svetu. Pšenični hleb osnovna... Više [+]

Foto prilog


Tagovi

Pšenica Žetva Prinosi Novica Mladenov Vladimir Rankov Aleksandar Srdanović Skladištenje Kvalitet hlebnog zrna Vrbas Dani polja strnih žita Južni Banat Proizvodna godina Razvoj bolesti


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.