Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žitopromet Senta
  • 28.09.2015. 12:30

Novi rod ima kupca i pre setve pšenice!

Poslovni model povezivanja poljoprivrednici – zadruge – “Žitopromet” smernica je za konstantnu boljku našeg agrara definisanu kroz pitanje “Kome da prodam moj proizvod”?

  • 991
  • 375
  • 0

AD "Žitopromet" iz Sente otkupljuje i prerađuje pšenicu. Bavi se mlinskom, testeničarskom i pekarskom proizvodnjom. U žetvi otkupe 70-75.000 tona pšenice, a prerade do 60.000 tona godišnje. "Oslonjeni" su na poljoprivrednika koji je organizovan kroz zadružni sektor. Predsednik kompanije Predrag Đurović kaže da je to, dugogodišnja, dobro uhodana saradnja.

"Sarađujemo sa 25 zadruga iz potiskog regiona. Reč je o prostornoj udaljenosti od 50-70 km od Sente. Te zadruge nam obezbeđuju kontinuiranu proizvodnju, a ovaj poslovni model traje već dve decenije. On je stabilan što govori i činjenica da godišnje varijacije u otkupu mogu biti od 5-10% što zavisi od proizvodne godine. Nama je za proizvodnju dovoljno tih 60.000 a još 15.000 tona otkupimo kao uslugu našim vernim poljoprivrednicima, odnosno zadrugama. Važno je da kažem da sve preuzete obavezne prema dobavljačima ispunjavamo, tako da im nikad nismo ostali dužni", kaže Đurović.

ZSV: E da je više ovakvih primera!

Predsednik Zadružnog saveza Vojvodine Radislav Jovanov potvrđuje da kompanija "Žitopromet" iz Sente svoju sirovinsku bazu u celini obezbeđuje iz zadružnog sektora.

"Sigurnost - je reč koja najbolje opisuje taj partnerski odnos. Iz zadruga, članica Zadružnog saveza Vojvodine, smo mnogo puta čuli da bi bilo dobro da ima više "Žitoprometa". Nažalost, svega dva ili tri veća mlina u Vojvodini se bave otkupom pšenice. To nije dobro pošto proizvođači žele sigurnost. Zadruge mogu da računaju da će njihova pšenica od strane "Žitoprometa" biti otkupljena i - plaćena. Tržište će, na kraju, kazati koja je cena pšenice. Ovo je odličan način poslovanja. On je nekada postojao i u mesnoj industriji. Danas nije problem proizvesti, nego naplatiti. Kada je o pšenici reč, "Žitopromet" ima dobre dobavljače, a u celom aranžmanu i zadruge dobro prođu, pošto mogu da računaju da će na osnovu predate količine pšenice po kilogramu hlebnog žita ostvariti sigurnu maržu 1-1,20 din/kg" kaže Jovanov.

Sivo tržište već zatvorilo mnoštvo mlinara

Međutim, u ovoj priči nije sve idilično. Reč je pre svega o nelojalnoj konkurenciji koja u sivoj zoni otkupljuje pšenicu i prerađuje je u brašno. Potom to brašno dolazi do pekara, koji ne prikazuju ulaznu sirovinu i obim proizvodnje. Dampiške cene je u tom slučaju omogućilo odsustvo plaćanja dažbina državi. Predrag Đurović kaže da već nekoliko godine ne mogu da u potpunosti naplate svoj rad kroz adekvatnu cenu gotovih proizvoda.

Predrag Đurović, predsednik

kompanije AD "Žitopromet"

"Još uvek je činjenica da vi na tržištu imate brašno čija je cena neznatno veće nego što je to cena sirovine. Kako je to moguće? Nije ni čudo što su do skoro respektabilni pogoni poput "Žitoprometa" polako smanjivali proizvodnju i, na kraju, nestajali sa tržišta. Nelojalna konurencija nam predstavlja veliki problem", kaže Đurović.

Šta je sa markicama za brašno?

Pre bezmalo deceniju poslovno udruženje "Žitovojvodina" je iniciralo uvođenje markica za brašno. Cilj je bio sprečiti da se brašno na domaćem tržištu pojavljuje van kontrole i da se prodaje za keš. Zbog neefikasnog rada kako Ministarstva trgovine tako i inspekcija iz godine u godinu opada nabavka markica. Jedino kod onih koji rade u legalnim tokovima potreba za markicama se povećava, što se državi uredno plaća.

Reč je o višemilionskim iznosima za svakog većeg mlinara, pa se slobodno može reći da su pokretači inicijative dali autogol. Čak ima i onih koji nabavlju samo deo markica. Država bi mogla i njih da iskontroliše upoređenjem parametara broja markica i potrošnjom električne energije pošto se zna koliko je struje potrebno za mlevenje kilograma brašna.

I gas problem

U "Žitoprometu" kažu da im je potpuno nejasno kako "Srbijagas" obračunava cenu gasa koji im je važan energent. Predrag Đurović kaže da bi trebalo da plaćaju kubik gasa propisan za industriskog potrošača, i tu nema spora. Ali, u praksi, nije tako.
"Mimo cene gasa koja je takva kakva jeste, mi po raznim osnovama plaćamo i taksu za mrežarinu kao i taksu za neangažovanu i nepotrošenu količinu gasa, koje su višestruko veće. Evo i primera. U junu u pogonu u Novom Kneževcu smo u sušari potrošili gasa za 4.000 dinara. Na to smo platili taksu za 160.000 dinara!

Kada projektujemo angažovanje gasa u period jun-jul i period septembar-oktobar zbog sušenja kukuruza ne možemo unapred znati da li će godina biti kišna ili sušna. Da li će biti potrebe za sušenjem ili neće. A taksu na ugovorenu a ne angažovanu potrošnju plaćamo u fiksnom mesečnom iznosu. To verovatno nigde na svetu ne postoji. Logično je da se plaća ono što se potroši. Da ne kažem da je većinu mreže do korisnika sam korisnik finansirao. Finansirali smo priključak da bi nam se ista ta mreža i taj vod fakturisao kao zakup tuđeg voda?! Jedan opšti haos", gnevno zaključuje Đurović.

Potreba za kvalitetnim radnicima

"Žitopromet" ima 220 zaposlenih. Prosečna neto zarada u firmi je 44.000 dinara, dok je najniža zarada 33.000 dinara. Na kraju godine radnici mogu da računaju na bonuse. Osim tehnologa, zapošljavaju radnike prehrambene struke, stručnjake za održavanje - elektroničare i električare, u manjoj meri bravare. Sa odlaskom radnika u penziju podmlađuje se struktura zaposlenih. Đurović sa žaljenjem konstatuje da imaju problem sa zapošljavanjem radnika potrebne stručnosti. "Zanat" u najpozitivnijem smislu te reči se izgubio u silnim tranformacijama školstva.

Reference za ponos

Eva Vučurović, direktorica

proizvodnje u "Senteli"

"Žitopromet" godišnje preradi 60.000 tona pšenice. U fabrici testenine pod robnom markom "Sentela" se proizvede 6.000 tona različitih vrsta testenina. To je 25 različitih oblika i modela testa u fabrici u kojoj je nedavno zamenjena i instalirana savremena oprema iz Italije. Pekarska proizvodnja je na nivou 2.200 tona hleba i peciva godišnje u pekari u Novom Knaževcu. Pored Sente gde raspolažu silosom smeštajnog kapaciteta 40.000 tona i gde se nalazi mlin kapaciteta 260 tona za 24 sata, u Novom Kneževcu se nalaze silosi od 20.000 tona. Višak do 75.000 tona otkupljene pšenice smeštaju kod poslovnih partera kod kojih je na lageru dok ne potroše deo iz svojih smeštajnih kapaciteta.

Direktorica proizvodnje u "Senteli" tehnolog Eva Vučurović prezadovoljna je novom instaliranom opremom.

"Italija je "broj jedan" u proizvodnji testenina u svetu. Dve italijanske linije smo instalirali a investicija je u potpunosti bila opravdana. Reč je o linijama za proizvodnju kratke i motane testenine marke Pavan. Povećali smo kapacitete, ali smo značajno poboljšali i kvalitet. Pavan je kompanija poznata u našoj branši. Verujem da nam većina kolega zavidi na njoj. Ceo pogon je kompjuterizovan, a ugovorom smo uključili i 24-časovnu on-line uslugu. To je značajno, pošto naša proizvodnja testenine radi u četiri smene. Kada je reč o kvalitetu dobili smo izuzetne osobine testenine pri kuvanju. Mnogo se manje raskuvava. Nakon kuvanja testenina se ne slepljuje. Gotov, upakovan proizvod je staklast, nije ispucan. I vizuelno i kvalitetom testenine privlače pažnju", kaže Eva Vučurović.

Poslovni model povezivanja poljoprivrednici - zadruge - "Žitopromet" smernica je za konstantnu boljku našeg agrara definisanu kroz pitanje "Kome da prodam moj proizvod"? Zato i ne čudi što je po mišljenju Kluba privrednih novinara Predrag Đurović nosilac priznanja "Menadžer godine 2015." Nažalost, zbog devastirane prehrambene industrije kroz sumnjive privatizacije i manjka investicija u poslednje dve decenije, ovakvi dobri primeri su u manjini, dok proizvođači žitarica, uljarica, povrća, voća, mesa, gotovo po pravilu ostaju na "vetrometini" liberalnog tržišta.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usev, a njome je zasejana ¼ obradivih površina na svetu. Pšenični hleb osnovna... Više [+]

Foto prilog


Tagovi

Žitopromet Predrag Đurović Radisav Jovanov Eva Vučurović Pšenica Brašno Testenine


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."